Raznovrsno Forum - Pokreće vBulletin
Jeftina izrada sajtova
SrbHost.com

Oglasite se ovde

Dobrodošli, ovo je Vaša prva poseta?
Registrujte se danas da biste dobili pristup svim našim funkcijama koje uključuju kreiranje tema, odgovaranje na postove, privatne poruke i još mnogo toga!

Šta čekaš?
Registrovani ste?
Prijavite se na svoj nalog odmah

Rezultati 1 do 5 od 5

Tema: Dogodilo se u Oktobru

  1. Post #1

    #1
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.168
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    12
    Zahvaljeno
    10 Posts
    Online Vreme
    21 Sat/a 16 Minuta 2 Sekunde
    Moć reputacije
    2

    Podrazumevano Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 1. oktobar

    1207. - Rođen engleski kralj Henri Treći, koji je stupio na prijesto u devetoj godini života, jer mu je u Prvom baronskom ratu poginuo otac Džon, nazvan "Džon Bez Zemlje", ali je stvarno počeo da vlada 1234.

    1684. - Umro francuski pisac Pjer Kornej, tvorac klasične francuske tragedije koju je oslobodio izvještačenosti, dajući likovima snagu dubokog unutrašnjeg proživljavanja. Pisao je i komedije, religiozne poeme, prigodne pjesme i pozorišne književno-teorijske spise. Djela: tragedije "Sid", "Horacije", "Sina", "Poliekt", "Rodogin", "Nikomed", komedija "Lažljivac".

    1754. - Rođen ruski car Pavle Prvi Petrovič Romanov, nasljednik Katarine Velike, koji je poslije dolaska na vlast 1796. godine, zbog straha od ideja Francuske revolucije, zaveo policijski režim i uveo Rusiju u "Drugu koaliciju" s Engleskom i Austrijom protiv Francuske. Poslao je rusku vojsku pod komandom generalisimusa Aleksandra Vasiljeviča Suvorova u Italiju i Švajcarsku i ona je 1798. i 1799. izvojevala više pobjeda nad francuskim trupama. Razočaran pasivnošću Engleske izmirio se 1800. s "prvim konzulom" Francuske Napoleonom Bonapartom i prekinuo diplomatske odnose sa Londonom. Čestim smjenjivanjem činovnika i ograničavanjem privilegija dvorana okrenuo je protiv sebe dvorske oficire koji su 1801. organizovali zavjeru i ubili ga.

    1795. - Belgija pripojena Francuskoj.

    1800. - Španija tajnim sporazumom Francuskoj vratila Luizijanu.

    1865. - Rođen francuski kompozitor i muzički kritičar Pol Dika, profesor Pariskog konzervatorijuma, čije su kompozicije inspirisane klasičnom tradicijom i obogaćene uticajem kasnoromantičara i impresionista. Djela: orkestarski skerco "Čarobnjakov učenik", opera "Arijadna i Plavobradi", koreografska poema "Peri".

    1870. - U bici kod Sedana u francusko-pruskom ratu zarobljen je francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta, a Francuska je tri dana kasnije ponovo postala republika.

    1878. - U Nišu počela da radi gimnazija, u koju je u prvoj školskoj godini upisano 49 učenika.

    1892. - Rođena Anica Savić - Rebac, srpski književnik i klasični filolog, profesor Univerziteta u Beogradu. Djela: "Problemi antičke estetike", "Antička demokratija i socijalni problemi", "Problemi predplatonske erotologije", komentar i prevod spjeva Tita Lukrecija Kara "O prirodi stvari", mnoštvo prevoda na engleski, njemački, francuski i italijanski jezik.

    1904. - Rođen američki pijanista ruskog porijekla Vladimir Horovic, jedan od najvećih majstora klavira u istoriji muzike. SSSR je napustio 1925. godine, a kad se prvi put vratio 1986. održao je trijumfalne koncerte u Moskvi i Lenjingradu.

    1914. - Turska kao saveznica Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu zatvorila Dardanele za brodove zemalja Antante.

    1918. - Predvođeni engleskim pukovnikom Tomasom Edvardom Lorensom, poznatim kao Lorens od Arabije, Arapi su uz pomoć Britanaca u Prvom svjetskom ratu preoteli Damask od Turaka.

    1924. - Radio-Beograd počeo da emituje program. U eksperimentalnim emisijama inženjeri Mihajlo Simić i Dobrivoje Petrović su sa predajnika u Rakovici emitovali i koncerte pjevača Beogradske opere. Kao znak sjećanja na prvo emitovanje 1. oktobar ustanovljen je za dan RTV Srbije.

    1924. - Rođen američki državnik Džejms Erl Džimi Karter, predsjednik SAD od 1977. do 1981.

    1928. - U SSSR je proglašena prva petoljetka radi povećanja industrijske i poljoprivredne proizvodnje.

    1936. - Španski fašisti proglasili svog vođu Fransiska Franka za šefa države.

    1938. - Njemačka armija ušla u Čehoslovačku i okupirala Sudete poslije Minhenskog sporazuma nacističke Njemačke sa Velikom Britanijom i Francuskom.

    1943. - Saveznici poslije jednomjesečne bitke u Drugom svjetskom ratu zauzeli Napulj.

    1946. - Međunarodni vojni sud u Nirnbergu, poslije desetomjesečnog proseca, osudio na smrt vješanjem 12 njemačkih nacističkih vođa zbog ratnih zločina u Drugom svjetskom ratu, trojicu na doživotnu robiju, a četvoricu na zatvorske kazne od 10 do 20 godina.

    1949. - U Pekingu proglašena Narodna Republika Kina pod vođstvom Mao Ce Tunga.

    1957. - Umro srpski biolog i fiziolog Ivan Đaja, profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umjetnosti, koji je istraživanjima fiziologije duboko ohlađenog organizma stekao svjetski renome. Jedan je od osnivača hipotermije. Osnovao je 1910. prvu katedru za fiziologiju kod nas. Objavio je sam ili sa saradnicima više od 200 naučnih radova. Djela: "Osnovi fiziologije", "Od života do civilizacije", "Pogled u život", "Eksperimentalno traženje energetičke osnove kod živih bića", "Osnovna biološka energija i energetika kvasa", "Biološki listići", "Putopisi".

    1960. - Proglašena nezavisnost najmnogoljudnije afričke zemlje - Nigerije, koja je od kraja 19. vijeka bila britanska kolonija.

    1965. - Indonezijska armija pod vođstvom generala Suharta, štićenika SAD, koji je ubrzo prigrabio svu vlast, skršila pokušaj državnog udara, poslije čega je uslijedio nemilosrdan obračun sa Komunističkom partijom Indonezije, optuženom za pokušaj udara, čijih je oko 700.000 članova i pristalica likvidirano.

    1979. - Zona Panamskog kanala poslije 70 godina pod kontrolom SAD formalno predata na upravu Panami.

    1982. - Vođa desničarske Hrišćansko-demokratske unije Helmut Kol postao šesti kancelar Zapadne Njemačke, naslijedivši socijaldemokratu Helmuta Šmita.

    1988. - Mihail Sergejevič Gorbačov postao predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR umjesto Andreja Andrejeviča Gromika, penzionisanog dan ranije.

    1988. - Umro srpski glumac Pavle Vuisić, "vulkan glume, života i snage" - kako ga je opisao Orson Vels. Već u prvom filmu "Čudotvorni mač" Vojislava Nanovića 1950. nametnuo se neobično snažnom glumačkom ličnošću, koja je potom obilježila više od sto filmova i mnoštvo TV serija i drama, poput kultne serije "Šešir gospodina Vujića". Filmovi: "Ko to tamo peva", "Sjećaš li se Doli Bel?", "Maratonci trče počasni krug", "Hajka", "Kampo Mamula", "Dim", "Mačak pod šlemom", "Parče plavog neba", "Žeđ", "Horoskop", "Inspektor", "Sam", "Pogon B", "Kad čuješ zvona", "Događaj", "Konjuh planinom".

    1989. - Danska kao prva zemlja dozvolila brak homoseksualaca.

    1990. - Srpsko nacionalno vijeće u Srbu proglasilo autonomiju Srba u Hrvatskoj na osnovu referenduma na kojem se od 567.317 građana za autonomiju izjasnilo 567.127.

    1995. - Velika Britanija napustila imperijalne mjere za dužinu i težinu uspostavljene 1812. Kilometar, metar, centimetar, litar, kilogram i gram su zamijenili milju, jard, fit, inč, galon, pintu, libru, funtu i uncu.

    1997. - Izrael oslobodio vođu palestinskih islamskih terorista i osnivača terorističke organizacije "Hamas" šeika Ahmeda Jasina i na osnovu sporazuma sa Jordanom deportovao ga u jordansku prijestonicu Aman.

    1999. - Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič donio odluku o izmjenama i dopunama Zakona o Radio-televiziji Srpske, kao prelaznu mjeru kojom se naziv Srpska radio-televizija zamjenjuje nazivom Radio-televizija Republike Srpske.

    2003. - Narodna skupština Republike Srpske usvojila deklaraciju kojom se traži povlačenje tužbe BiH protiv SCG za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

    2003. - Reprezentativac Republike Srpske i član Kik-boks kluba "Sektor" iz Banjaluke Draženko Ninić osvojio zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu na Jalti.

    2006. - Izrael okončao povlačenje vojnika sa juga Libana, koji je cijelu deceniju bio uporište Hezbolaha.

    2008. - Vrhovni sud Rusije donio odluku da ubistvo cara Nikolaja Drugog tokom boljševičke revolucije 1918. godine nije bilo zakonito.

  2. Post #2

    #2
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.168
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    12
    Zahvaljeno
    10 Posts
    Online Vreme
    21 Sat/a 16 Minuta 2 Sekunde
    Moć reputacije
    2

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 2. oktobar

    1187. - Arapski vojskovođa i egipatski sultan Saladin preoteo Jerusalim od hrišćana, što je 1189. izazvalo Treći krstaški rat.

    1452. - Rođen engleski kralj Ričard Treći, koji je vladao od 1483. do 1485, kad je poginuo u bici kod Bosforta u borbi s trupama Henrija Sedmog, osnivača dinastije Tjudor. Ričardovom pogibijom je okončan "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastra, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala na grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu.

    1608. - Holandski optičar Hans Liperšej prikazao u Hagu prvi upotrebljiv teleskop.

    1810. - Oko 30.000 Turaka u Prvom srpskom ustanku krenulo iz Bosne da uguši ustanak, koristeći prorijeđenost srpske vojske na Drini, čija se glavnina borila kod Varvarina, Deligrada i Sokobanje. Turci su 12 dana topovima tukli Loznicu, ali je nisu osvojili, a kad je s vojskom stigao vođa ustanka Đorđe Petrović - Karađorđe, potukao ih je i protjerao iz Srbije.

    1836. - Engleski prirodnjak Čarls Darvin uplovio na brodu "Bigl" u englesku luku Falmut poslije petogodišnjih istraživanja živog svijeta u Južnoj Americi i na ostrvima u južnom Pacifiku, koja su odlučujuće doprinijela razvoju njegove teorije o evoluciji, odnosno o promjenljivosti vrsta.

    1847. - Rođen njemački državnik i feldmaršal Paul von Hindenburg, u Prvom svjetskom ratu načelnik Štaba njemačke Vrhovne komande, a od 1925. do smrti 1934. predsjednik Njemačke. Istog dana kad je umro vođa nacista kancelar Adolf Hitler pruzeo je apsolutnu vlast, što je bio definitivni kraj Vajmarske Republike, uspostavljene poslije njemačkog poraza u Prvom svjetskom ratu.

    1851. - Rođen francuski maršal Ferdinan Foš, koji je u Prvom svjetskom ratu komandovao ključnim bitkama protiv Nijemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju kod Pariza Njemačka je 11. novembra 1918. potpisala kapitulaciju, čime je završen rat.

    1852. - Rođen škotski hemičar Vilijam Remzi, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1904. Otkrio je gasove helijum, argon, kripton, radon, neon i ksenon. Dokazao je da se helijum stvara prilikom radioaktivnog raspadanja radijuma.

    1869. - Rođen indijski nacionalni vođa Mohandas Karamčand Gandi, nazvan Mahatma (velika duša), predvodnik borbe za oslobođenje Indije od britanske kolonijalne vlasti, otac moderne Indije. Završio je prava u Engleskoj 1891, od 1893. do 1914. u Južnoj Africi je predvodio tamošnje Induse, a od 1919. pokret za nezavisnost Indije. Doktrina gandizma, koju je usvojio Indijski nacionalni kongres, partija na čelu borbe za nezavisnost, manifestovala se u pasivnom otporu. Sam je asketski živio i često je štrajkovao glađu, što se pokazalo kao oružje pred kojim je britanska uprava bila nemoćna. Stekao je ogroman ugled ne samo u Indiji, a pola godine poslije sticanja nezavisnosti Indije u Nju Delhiju ga je 30. januara 1948. ubio Naturam Godse, fanatik iz sekte "Hindu Mahasabha," koja se protivila politici stišavanja antagonizama između Hindusa i muslimana.

    1870. - Papske države plebiscitom odlučile da se ujedine sa Italijom, a prijestonica je postao Rim umjesto Firence.

    1904. - Rođen engleski pisac Grejem Grin, suptilan analitičar psihe, čije su teme bile bezuspješno traganje za spasenjem i ljubavlju, strah, sažaljenje i nasilje. Djela: romani "Brajtonska stijena", "Moć i slava", "Suština stvari", "Kraj ljubavi", "Gubave duše", "Komedijaši", "Monsinjor Kihot", "Doktor Fišer iz Ženeve", "Ministarstvo straha", "Treći čovjek", memoari "Neka vrsta života", "Načini bjekstva", drame, eseji, putopisi.

    1904. - Rođen indijski državnik Lal Bahadur Šastri, premijer Indije od 1964. do iznenadne smrti u januaru 1966. tokom posjete SSSR-u.

    1924. - Društvo naroda usvojilo Ženevski protokol za mirno rješavanje međunarodnih sporova.

    1935. - Fašistička Italija je napala Abisiniju (Etiopija), pokorila je koristeći najmodernije oružje i zabranjene bojne otrove i držala pod okupacijom do 1941.

    1944. - Nijemci ugušili ustanak u Varšavi koji je u Drugom svjetskom ratu podigla Otadžbinska armija lojalna emigrantskoj vladi u Londonu, a pridružili su joj se i varšavski odredi prosovjetske Narodne armije. Kad je ustanak počeo 1. avgusta 1944, Crvena armija i Prva poljska armija, formirana u SSSR-u, ulazile su u varšavsko predgrađe, ali nisu prešle rijeku Vislu. Više od 200.000 civila i 25.000 ustanika je poginulo tokom borbi, a Nijemci su potom evakuisali preživjele stanovnike Varšave i većinu umorili u koncentracionim logorima.

    1949. - Umro je srpski kompozitor i etnomuzikolog Kosta Manojlović, profesor i prvi rektor Muzičke akademije u Beogradu. Muzičke studije je završio u Oksfordu. Zapisao je veliki broj narodnih pjesama, kojima se inspirisao. Napisao je "Spomenicu Stevanu Mokranjcu" i etnomuzikološke studije "Muzičke karakteristike našeg juga", "Muzičko delo našeg sela", "Narodne melodije u istočnoj Srbiji". Djela: ciklusi horova "Žalne pesme", "Pesme zemlje Raške", "Pesme zemlje Skenderbegove", solo pjesme, obrade narodnih pjesama.

    1958. - Francuska zapadnoafrička kolonija Gvineja stekla nezavisnost.

    1973. - Umro finski trkač Pavo Nurmi, koji je na dugim stazama osvojio devet zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928. Svjetske rekorde obarao je 29 puta.

    1974. - Umro srpski pisac i političar Marko Vujačić, koji je između dva svjetska rata na listi Zemljoradničke stranke biran za senatora i poslanika. Narodnooslobodilačkoj borbi se priključio 1941. i bio je potpredsjednik AVNOJ-a, potom potpredsjednik Prezidijuma Savezne skupštine do 1953. Djela: "Znameniti crnogorski i hercegovački junaci" (pet knjiga), "Vojvoda Mirko Petrović".

    1990. - Prekinut saobraćaj putničkih vozova iz Beograda i Zagreba ka Splitu, Šibeniku i Zadru i između Bihaća i Splita, jer su prugu blokirali Srbi u Kninskoj krajini da bi spriječili ulazak policije Hrvatske u Knin.

    1990. - Na aerodromu u kineskom gradu Guangdžou poginulo je 127 ljudi kad je oteti kineski avion udario u dva aviona koja su stajala na aerodromskoj pisti.

    1996. - Bivši bugarski premijer Andrej Lukanov usmrćen vatrenim oružjem ispred svoje kuće u Sofiji.

    1998. - Žan Pol Akajesu, bivši major armije Ruande, optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti, osuđen je u Hagu na tri doživotne robije.

    2000. - U Srbiji započeo generalni štrajk građana koji zajedno sa Demokratskom opozicijom Srbije /DOS/ zahtijevaju od vlasti da priznaju pobjedu Vojislava Koštunice u prvom krugu predsjedničkih izbora.

    2001. - Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o saradnji Srpske sa Haškim tribunalom.

    2001. - Haški tribunal otpečatio optužnicu protiv bivših oficira JNA - generala Pavla Strugara, viceadmirala Miodraga Jokića, viceadmirala Milana Zeca i kapetana Vladimira Kovačevića, koje terete za "zločine počinjene za vrijeme opsade Dubrovnika".

    2003. - Gregori Kopli, direktor Instituta za strategijske studije u Vašingtonu, iznio u javnosti dokaze o povezanosti Alije Izetbegovića sa Al kaidom.

    2006. - Amerikanci Endrju Fajer i Krejg Melo dobili Nobelovu nagradu za medicinu za rad na kontroli rada gena.

    2009. - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić predao u Briselu generalnom sekretaru NATO-a Andersu Fogu Rasmusenu aplikaciju BiH za Akcioni plan za članstvo u NATO.

  3. Post #3

    #3
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.168
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    12
    Zahvaljeno
    10 Posts
    Online Vreme
    21 Sat/a 16 Minuta 2 Sekunde
    Moć reputacije
    2

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 3. oktobar

    1226. - Umro italijanski fratar Đovani Bernardone, poznat kao Frančesko Asiški, osnivač rimokatoličkog franjevačkog reda. Porijeklom iz imućne trgovačke porodice, od 1205. godine je odlučio da živi u siromaštvu i stekao je mnoge sljedbenike koji su prihvatili zavjet odricanja.

    1796. - Predvođeni vladikom Petrom Prvim Petrovićem Njegošem, Crnogorci su na Krusima do nogu potukli Turke, a u bici je poginuo i skadarski paša Mahmut Bušatlija, koji je sa 23.000 vojnika pokušao da pokori Crnu Goru.

    1824. - Skupština Meksika usvojila ustav, prema kojem je ta država postala nezavisna.

    1835. - Rođen francuski kompozitor, pijanista, dirigent, orguljaš i muzički pisac Šarl Kamij Sen Sans, romantičar tipično francuskog duha, racionalne muzičke uglađene forme. Djela: opera "Samson i Dalila", tri simfonije, poema "Ples smrti", četiri simfonijske pjesme, pet klavirskih koncerata, tri koncerta za violinu, dva koncerta za violočelo, kompozicija za kamerni sastav "Karneval životinja", klavirski trio, dva gudačka kvarteta, svita za violončelo, oratorijum "Potop", balet "Brbljivica".

    1866. - Rat Austrije i Italije poslije sedam sedmica okončan Bečkim ugovorom, kojim je Italiji pripala provincija Veneto i grad Venecija.

    1888. - Rođen njemački novinar Karl fon Osjecki, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1935, koji je razotkrio ponovno naoružavanje Njemačke prije Drugog svjetskog rata. Prvi put je uhapšen 1931. i opet 1933. po dolasku nacista na vlast. Držao se izuzetno hrabro u koncentracionim logorima, a 1938. je umro od posljedica mučenja.

    1895. - Rođen ruski pisac Sergej Aleksandrovič Jesenjin, koji je melodičnim i slikovitim stihovima poetizovao boemiju i skitnju i slutio oluje nad Rusijom i sopstveni udes skitnice i samoubice u 30. godini života. Konflikt epohe i pjesnikove lirske duše najviše je izražen u dramatičnim ciklusima "Kafanska Moskva" i "Povratak u zavičaj" i nizu pjesama nastalih 1924. i 1925. u kojima je najavljen pjesnikov tragičan kraj - samoubistvo u decembru 1925. Snažno je uticao na generacije pjesnika, ne samo ruskih. Ostala djela: zbrike pjesama "Zadušnice", "Ispovijest mangupa", "Triptih", "Stihovi skandalista", "Sovjetska Rusija", "Persijski motivi", pripovijetka "Urvina", poema "Ana Snjegina", dramska poema "Pugačov".

    1897. - Rođen francuski pisac Luj Aragon, najprije dadaista, potom jedan od prvih nadrealista, ali se poslije kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu 1930. opredijelio za socrealizam. Komunističkoj partiji Francuske je pristupio 1927, učestvovao je u građanskom ratu u Španiji i u francuskom Pokretu otpora u Drugom svjetskom ratu. Djela: zbirke pjesama "Vatra radosti", "Ura Ural", "Elzine oči", "Oči sjećanja", "Elza", "Jad", "Vječni pokret", romani "Seljak iz Pariza", "Bazelska zvona", "Gospodske četvrti", "Orelijen", "Sveta nedjelja", "Komunisti", "Blanša ili zaborav", eseji "Komunistički čovjek", "Sovjetska književnost", "Za socijalistički realizam", "Rasprava o stilu", "O Stendalu".

    1906. - Radio-konferencija u Berlinu prihvatila SOS kao međunarodni signal za pomoć.

    1929. - Naziv Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca promijenjen u Kraljevina Jugoslavija.

    1932. - Irak stekao nezavisnost i postao član Društva naroda poslije okončanja britanskog mandata.

    1952. - Velika Britanija na ostrvima Monte Belo pored sjeverozapadne obale Australije isprobala prvu atomsku bombu.

    1954. - Devet zapadnih zemalja odlučilo da Zapadnu Njemačku primi u NATO pakt i još čvršće je uključi u hladnoratovsko nadmetanje Zapada sa Istokom.

    1968. - Predsjednik Perua Fernando Belaunde Teri oboren sa prijestola u vojnom udaru ljevičarske Nacionalne revolucionarne hunte koju je predvodio general Huan Velasko Alvarado.

    1977. - Umro srpski književni i pozorišni kritičar i istoričar književnosti Velibor Gligorić, predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti od 1965. do 1971, profesor Beogradskog univerziteta. Bio je direktor drame i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta i urednik više časopisa, iskazavši se kao zastupnik realizma i oštar polemičar. Dela: "Kritike", "Lica i maske", "Matoš - Dis - Ujević", "Pozorišne kritike", "Srpski realisti", "Ogledi i kritike", "U vihoru", "Branislav Nušić", "Portreti", "Senke i snovi", "Knjiga života", "Kuća smrti", "Hronika jednog doba".

    1981. - Poslije sedam mjeseci irski nacionalisti su u zatvoru Mejz u Belfastu obustavili protestni štrajk glađu protiv britanskih vlasti, tokom kojeg je umrlo deset štrajkača.

    1990. - Ujedinjenjem dvije njemačke države, nastale poslije sloma Trećeg rajha u Drugom svjetskom ratu, prestala da postoji Njemačka Demokratska Republika.

    1991. - Predsjedništvo SFRJ prešlo na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti, ocijenivši da je građanski rat na pomolu i da su se za takav rad stekli uslovi predviđeni ustavom. Predstavnici secesionističkih republika Hrvatske i Slovenije već su se isključili iz rada Predsjedništva.

    1995. - Predsjednik Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije Kiro Gligorov ranjen, prilikom atentata, od eksplozije automobila bombe u centru Skoplja, a njegov vozač je poginuo.

    1997. - Japanski voz na magnetnim jastucima, koji se kretao je brzinom od 451 kilometar na čas, oborio svjetski rekord na eksperimentalnoj željezničkoj dionici zapadno od Tokija.

    2001. - Talibanski duhovni lider mula Mohamed Omar pozvao na džihad, svetu borbu protiv "krstaškog pohoda Zapada na Avganistan" i apelovao na bogate muslimane da finansijski pomognu odbranu ove zemlje.

    2006. - Amerikanci Džon Meter i Džordž Smut dobili Nobelovu nagradu za fiziku, za rad koji objašnjava ranu istoriju svemira.

    2006. - Američki predsjednik Džordž Buš potpisao uredbu kojom se Srbiji, Hrvatskoj i još 19 zemalja ukida zabrana vojne pomoći, koja je uvedena zbog nepotpisivanja sporazuma koji sprečava izručivanje američkih vojnika Međunarodnom krivičnom sudu.

    2007. - Predsjednik RS Milan Jelić sahranjen na Gradskom groblju u Modriči uz najviše državne i vjerske počasti.

    2008. - Pripadnici Federalne uprave policije uhapsili ratnog komandanta muslimanskih snaga u Srebrenici Nasera Orića zbog iznuđivanja više stotina hiljada maraka.

  4. Post #4

    #4
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.168
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    12
    Zahvaljeno
    10 Posts
    Online Vreme
    21 Sat/a 16 Minuta 2 Sekunde
    Moć reputacije
    2

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 4. oktobar

    1669. - Umro holandski slikar Harmens fan Rajn Rembrant, jedan od najvećih u istoriji slikarstva, čije su slike prepoznatljive po dramatičoj igri svjetlosti i sjenki, dubini kolorita, psihološkoj pronicljivosti i humanim osjećanjima. Radio je sve vrste slikarstva i u svim se pokazao jednako veliki, a omiljeni su mu bili biblijski motivi, portreti i autoportreti. Uradio je oko 650 uljanih slika, oko 300 gravira i skoro 2.000 crteža, uključujući remek-djela kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa", "Hristos kao baštovan", "Dobri Samarićanin", "Hodočasnici u Emausu", "Suknari", "Vitsavej", "Jakov blagisilja unuke", "Venera i Kupidon", "Vjerenici", "Flora", "Danaja", "Starica", "Jevrejska nevjesta", "Porodiči portret", "Predio s vjetrenjačom", više od 60 autoportreta, portrete svoje žene Saskije van Ojlenburh, sina Tita, prijatelja Jana Siksa.

    1787. - Rođen francuski političar i istoričar Fransoa Pjer Gijom Gizo, šef diplomatije od 1840. do 1847. i premijer od 1847. do 1848. Oboren je s vlasti u Februarskoj revoluciji 1848. zajedno s kraljem Lujem Filipom. Djela "Istorija engleske revolucije", "Istorija civilizacije u Francuskoj".

    1830. - Belgija postala nezavisna država, odvojivši se od Holandije čiji je dio bila od 1815. godine.

    1853. - Objavom rata Rusiji Otomansko carstvo započelo Krimski rat, u kojem su mu se 1854. pridružile Francuska, Velika Britanija i Sardiniska kraljevina (Pijemont) i ruske snage su poražene 1856.

    1865. - Pruski kancelar Oto fon Bizmark i francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta postigli su u Bijaricu sporazum da Pruska preuzme vrhovno vođstvo u Njemačkoj, što se Francuskoj osvetilo. Bizmarkova agresivna politika je 1870. izazvala rat u kojem je Nepoleon Treći doživio težak poraz, a Pruska je djelimično i na ruševinama njegovog carstva uspostavila ujedinjenu njemačku imperiju.

    1870. - Parlament Francuske, tri dana poslije zarobljavanja cara Šarla Luja Napoleona Trećeg u bici kod Sedana u francusko-pruskom ratu, obnovio republiku i pod pritiskom masa odlučio da Francuska nastavi rat s Pruskom.

    1878. - Prva ambasada Kine otvorena u SAD kad je ambasador Čen Lan Pin predao akreditive američkom predsjedniku Raterfordu Birčardu Hejsu.

    1892. - Rođen austrijski državnik Engelbert Dolfus, kancelar od 1932. do 1934, koji se protivio ideji Adolfa Hitlera da Austriju pripoji nacističkoj Njemačkoj. Zbog upornog odupiranja Hitlerovoj namjeri, austrijski nacisti su ga ubili u Beču u julu 1934, ali je njihov puč tada ipak okončan neuspjehom.

    1895. - Rođen američki filmski glumac Džozef Frensis, poznat kao Baster Kiton, koji je uvijek glumio usamljenog čovjeka, predodređenog sudbinom da se bori protiv svih. Činio je to virtuozno, kamenog lica, dovodeći do savršenstva jedinstvo gesta, mimike i situacije. Pojavom zvučog filma publika mu je okrenula leđa, ali je ponovo postao popularan kad su njegovi nijemi filmovi ozvučeni. Filmovi: "General", "Naše gostoprimstvo", "Navigator", "Šerlok mlađi", "Snimatelj", "Bulevar sumraka", "Svjetla pozornice".

    1924. - Rođen američki glumac Čarls Karter, poznat kao Čarlton Heston, upamćen po ulogama u holivudskim pseudoistorijskim spektaklima i naučno-fantastičnim filmovima. Filmovi: "Deset zapovijesti", "Ben Hur" (nagrada "Oskar"), "Orkanski visovi", "Julije Cezar", "Agonija i ekstaza", "El Sid" (nagrada "Oskar"), "Major Dendi", "Planeta majmuna", "Zemljotres".

    1944. - Uoči oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu raspušten je koncentracioni logor na Banjici, nacističko mučilište i sabirni centar za strijeljanje i slanje na prisilni rad u Njemačku, koji su njemačke okupacione vlasti osnovale u junu 1941. Prema nepotpunim podacima, kroz logor je prošlo nešto više od 23.500 muškaraca, žena i djece, ali je na stratištu u Jajincima, gdje su logoraši odvođeni na strijeljanje, pronađeno 68.000 spaljenih i 1.400 nespaljenih leševa.

    1957. - SSSR lansirao u orbitu oko Zemlje prvi vještački satelit "Sputnjik 1", težak 83 kilograma, koji je letio po eliptičnoj putanji do visine 900 kilometara. Zapad, posebno SAD, bio je zapanjen, jer je satelit mogla da izbaci samo izuzetno snažna raketa, mnogo jača od svake kojom se eksperimentisalo u SAD. Ubrzo je uslijedilo oštro sovjetsko-američko nadmetanje u svemiru.

    1966. - Britanska afrička kolonija Basutolend stekla nezavisnost pod nazivom Lesoto.

    1970. - Pronađena mrtva američka pjevačica Dženis Džoplin, najpoznatija bijela pjevačica bluza šezdesetih godina 20. vijeka. Uzrok smrti bila je prekomijerna doza droge.

    1992. - Vlada Mozambika i pobunjenici potpisali mirovni sporazum, čime je okončan 16-godišnji građanski rat u toj afričkoj zemlji.

    1993. - Potpredsjednik Rusije Aleksandar Ruckoj i lideri parlamenta, raspuštenog odlukom ruskog predsjednika Borisa Jeljcina 21. septembra 1993, predali su se vojnicima lojalnim Jeljcinu poslije desetočasovnog tenkovskog napada na zgradu parlamenta i pogibije najmanje 300 ljudi.

    2000. - U sudu na Rijeci započet istražni postupak protiv Tihomira Oreškovića i četiri Gospićana koji su osumnjičeni za ratne zločine nad srpskim civilima na području Gospića 1991. godine.

    2000. - Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić i predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o socijalnom osiguranju između dvije zemlje.

    2001. - Rukovodstvo SRJ i Republike Srpske, koje su predvodili predsjednici Vojislav Koštunica i Mirko Šarović, u Beogradu su formirali Vijeće za saradnju.

    2001. - Ruski avion TU - 154, koji je iz Tel Aviva krenuo u rusku luku Novorosijsk, srušio se u Crno more, a svih 77 putnika i članova posade poginulo.

    2004. - Danas je Svjetski dan zaštite životinja. Opštom deklaracijom UN o zaštiti životinja proklamovanom 1977. zatraženo je poštovanje "za životinje kao što je poštovanje čovjeka za čovjeka" i zabrana svih zabava u kojima su životinje izložene maltretiranju i ubijanju.

    2004. - U Posebnom odjeljenju Okružnog suda za organizovani kriminal u Beogradu počelo suđenje pripadnicima "Zemunskog klana", koji su optuženi za 13 ubistava, dva teroristička napada i četiri otmice.

    2009. - U toku sukoba navijača fudbalskih klubova "Sarajevo" i "Široki Brijeg" u Širokom Brijegu poginuo Vedran Puljić /22/ iz Sarajeva.

  5. Post #5

    #5
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.168
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    12
    Zahvaljeno
    10 Posts
    Online Vreme
    21 Sat/a 16 Minuta 2 Sekunde
    Moć reputacije
    2

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 5. oktobar

    1713. - Rođen francuski filozof i pisac Denis Didro, kritičar religioznog morala i nosilac prosvjetiteljske misli u predrevolucionarnoj Francuskoj, inspirator i glavni urednik velike francuske "Enciklopedije", koja je u 28 tomova objavljena od 1751. i 1772. Djela: "Pismo o slijepima na pouku onima koji vide", "Razgovor Dalambera i Didroa", "Misli o tumačenju prirode", "Dalamberov san", "Žak fatalista", "Ramoov sinovac", "Saloni".

    1796. - Pod pritiskom Francuske Španija objavila rat Velikoj Britaniji, koji je završen katastrofalnim porazom francusko-španske flote 1805. u bici kod Trafalgara, poslije čega je Španija praktično ostala bez ratne mornarice.

    1857. - Srpski slikar Stevan Todorović, pionir fizičke kulture u Srbiji, otvorio je u Beogradu besplatnu školu za slikanje, pjevanje i gimnastiku. Školu je šef beogradske policije ubrzo zabranio s obrazloženjem: "Na tužbu roditelja da izvodite takvu igru u kojoj deca mogu slomiti noge i ruke zabranjuje Vam se rad", ali je ministar prosvjete, čiji je sin pohađao tu školu, stavio zabranu van snage.

    1864. - Rođen francuski hemičar i industrijalac Luj Limijer, pionir svjetske kinematografije, koji je sa bratom Ogistom napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumjela postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svijetu /"Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike"/.

    1880. - Umro francuski kompozitor, porijekom njemački Jevrejin Žak Ofenbah, tvorac francuske operete. Kroz njegovu pristupačnu i vedru muziku zabavnog karaktera najčešće je provijavala satira društvenih odnosa u francuskom Drugom carstvu. Napisao je stotinjak opereta. Djela: operete "Lepa Jelena", "Orfej u paklu", "Plavobradi", "Pariski život", "Velika vojvotkinja od Žerostajna", opera "Hofmanove priče", putopis "Ofenbah u Americi", autobiografska studija.

    1908. - Njemački princ Ferdinand Koburg proglasio nezavisnost Bugarske od Otomanskog carstva, a sebe carem Ferdinandom Prvim.

    1910. - Portugalija poslije obaranja kralja Manuela Drugog proglašena republikom pod predsjednikom Žuakimom Teofilom Fernandešom Bragom.

    1912. - Potpisnice Balkanskog saveza - Srbija, Bugarska i Crna Gora - predale ultimativnu notu Turskoj, poslije čega je počeo Prvi balkanski rat.

    1915. - Snažnom artiljerijskom vatrom duž cijelog fronta na Dunavu, Savi i Drini u Prvom svjetskom ratu počela ofanziva Centralnih sila na Srbiju. Poslije mjesec dana žestokog otpora njemačke i austrougarske trupe su, uz pomoć Bugara koji su udarili sa leđa, okupirale Srbiju, a glavnina srpske vojske se povukla preko albanskih planina na grčko ostrvo Krf. Oporavljene srpske trupe su 1918. probile Solunski front, što je ubrzalo slom Centralnih sila.

    1938. - Predsjednik Čehoslovačke Eduard Beneš podnio ostavku zbog Minhenskog sporazuma - kojim su zapadni saveznici Velika Britanija i Francuska praktično predale njegovu zemlju nacističkoj Njemačkoj - i otišao u izbjeglištvo.

    1947. - U Varšavi - na osnovu odluke koju su rukovodstva komunističkih partija SSSR, Jugoslavije, Bugarske, Rumunije, Mađarske, Čehoslovačke, Poljske, Francuske i Italije donijela sedam dana ranije - osnovan Informacioni biro tih partija /Informbiro ili Kominform/ sa sjedištem u Beogradu. Zaključeno je da je zadatak Informbira "organizacija razmjene iskustava i, u slučaju potrebe, koordinacija djelatnosti komunističkih partija na osnovu uzajamne saglasnosti", ali su se stvarni ciljevi pokazali u sukobu komunističkih vođa Jugoslavije i SSSR od 1948. do 1955, koji je izazvala Moskva. Informbiro je raspušten 1956.

    1954. - Velika Britanija, SAD, Jugoslavija i Italija potpisale Londonski memorandum o tršćanskoj krizi, zaoštrenoj odlukom zapadnih sila da civilnu upravu u zoni "A" slobodne teritorije Trsta predaju Italiji. Jugoslaviji je pripala zona "B" i manji dio zone "A", a Italiji veći dio zone "A". Dvije susjedne zemlje su garantovale puna prava nacionalim manjinama, a vlada u Rimu je preuzela i obavezu da održava slobodnu luku u Trstu.

    1964. - U Zapadni Berlin kroz tajno iskopan tunel ispod Berlinskog zida pobjeglo 57 državljana Istočne Njemačke, što je bilo najveće masovno bjekstvo od gradnje zida 1961.

    1970. - Vršilac dužnosti predsjednika Egipta Anvar el Sadat sedmog dana poslije smrti Gamala Abdela Nasera zvanično postao šef države.

    1988. - Na plebiscitu koji je organizovao diktator Augusto Pinoče 53 odsto Čileanaca je glasalo protiv predloga da mu mandat bude produžen do 1997. Pinoče je prigrabio vlast vojnim udarom 1973, organizovanim uz pomoć SAD, kada je ubio predsjednika Salvadora Aljendea.

    1994. - Na dva zgarišta u Švajcarskoj pronađeno 48 tijela pripadnika sekte "Hram Sunca", koji su očito umrli u obredima masovnog samoubistva.

    1998. - Pravni komitet Predstavničkog doma Kongresa SAD odobrio otpočinjanje postupka o opozivu američkog predsjednika Bila Klintona. To je bila treća istraga u postupku impičmenta u američkoj istoriji protiv predsjednika SAD.

    2000. - Na demonstracijama u Beogradu srušena vlast Slobodana Miloševića. Ispred zgrade Skupštine Jugoslavije održan veliki protestni miting Demokratske opozicije Srbije /DOS/ zbog nepriznavanja izbornih rezultata. U demonstracijama zapaljena zgrada Skupštine SRJ.

    2004. - Vojnici Gardijske brigade Vojske SCG Dragan Jakovljević i Dražen Milovanović poginuli u kasarni u Topčideru pod nerazjašnjenim okolnostima.

    2006. - Ubijen lider Al kaide u Iraku Abu Ajub al Masri.

    2008. - U BiH održani lokalni izbori, na kojima je najbolji rezultat postigao SNSD.

    2011. - Njegova svetost patrijarh srpski Irinej uveden je u tron srpskih patrijarha u Pećkoj patrijaršiji na Kosovu i Metohiji, kao 45. poglavar Srpske pravoslavne crkve /SPC/.

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Slične teme

  1. Dogodilo se u Avgustu
    Od Katarina74 u forumu Istorija
    Odgovora: 30
    Poslednja poruka: 27.08.2020, 21:12
  2. Dogodilo se u Julu
    Od Katarina74 u forumu Istorija
    Odgovora: 32
    Poslednja poruka: 18.07.2020, 18:43
  3. Dogodilo se u Junu
    Od Katarina74 u forumu Istorija
    Odgovora: 37
    Poslednja poruka: 28.06.2020, 21:28
  4. Dogodilo se u Maju
    Od Katarina74 u forumu Istorija
    Odgovora: 33
    Poslednja poruka: 07.06.2020, 16:45
  5. Dogodilo se na danasnji dan
    Od maja11 u forumu Aktuelnosti
    Odgovora: 14
    Poslednja poruka: 07.05.2020, 13:10

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta