Raznovrsno Forum - Pokreće vBulletin
Jeftina izrada sajtova
SrbHost.com

Oglasite se ovde

Dobrodošli, ovo je Vaša prva poseta?
Registrujte se danas da biste dobili pristup svim našim funkcijama koje uključuju kreiranje tema, odgovaranje na postove, privatne poruke i još mnogo toga!

Šta čekaš?
Registrovani ste?
Prijavite se na svoj nalog odmah
Status:
Sada Pušteno:
Slušalaca:

Rezultati 1 do 4 od 4

Tema: Vlastimir Pavlović Carevac (1895—1965)

  1. Post #1

    #1
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Post Vlastimir Pavlović Carevac (1895—1965)

    VLASTIMIR PAVLOVIĆ CAREVAC
    (Carevac, 09.10.1895 — Beograd, 10.01.1965)



    Vlastimir Pavlović, poznat i kao Vlastimir Pavlović Carevac (selo Carevac, 9. oktobar 1895 — Beograd, 10. januar 1965),
    bio je poznati srpski muzičar i dirigent.

    Završio je Pravni fakultet u Beogradu i bavio se advokaturom, ali je muzika bila njegova prva i prava ljubav.
    Bio je dirigent Hora društva "Abrašević" i jedan od prvih izvođača narodne muzike na programima Radio Beograda.

    Violinu je svirao punih pet decenija. Zahvaljujući njegovom predanom radu na očuvanju srpske muzičke baštine,
    sačuvane su mnoge narodne melodije, čiji je on bio najverniji tumač. —

    Osnovao je i rukovodio Narodnim orkestrom Radio Beograda sve do svoje smrti. Bio je vrsni pedagog, učitelj
    mnogih pevača i svirača.

    Nastupao je sa velikim pevačima: Vuletom Jeftićem, Danicom Obrenić, Miletom Bogdanovićem, Dobrivojem Vidosavljevićem,
    Miodragom Popovićem, Anđelijom Milić, Ksenijom Cicvarić, Savetom Sudar i mnogim drugima. Postavio je standarde u
    vrednovanju narodne muzike i bio je simbol izvorne interpretacije narodnog melosa.

    Tokom celog Drugog svetskog rata je bio zatočen u logorima na Banjici i Dahau.

    U Velikom Gradištu se, njemu u spomen, počev od 1995. godine, održava muzička manifestacija "Carevčevi dani".

    Wikipedia

  2.    OGLASI


  3. Post #2

    #2
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Vlastimir Pavlović Carevac (1895—1965)

    VLASTIMIR PAVLOVIĆ CAREVAC


    Ima ljudi koji skromno i mirno prođu kroz život, a ima i onih koji čitavu istoriju uzbude i pokrenu. Ima ljudi veselih,
    tužnih, srećnih i nesrećnih i ko zna još kakvih.

    Međutim, postoji jedna malobrojna, reklo bi se retka grupa, koja svojim radom i delom obogaćuje ljudski rod i
    produžuje mu trajanje. To su neumorni tragaoci prirode. Tragaci forme i estetike.

    Vlastimir Pavlović Carevac

    — rođen u selu Carevcu (V. Gradište) 7.10.1895.
    — školovanje: Požarevac i Užice (matura 1914)
    — završio Pravni fakultet (1923)
    — advokat u Velikom Gradištu i Beogradu
    — učesnik u dva svetska rata
    — borac za socijalnu pravdu, zatvaran i proganjan (Banjica, Dahau)
    — zaljubljenik u muziku
    — Srbin, svom narodu podario predivne melodije i podigao nacionalni ponos
    — odsvirao Svilen konac, sasvim dovoljno za jedan život
    — umro slavljen (Beograd 10.1.1965)
    — njegova muzika traje u vremenu

  4. Post #3

    #3
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Vlastimir Pavlović Carevac (1895—1965)

    24. mart, 1929. godina. Čarobna kutija je oživela. Iz nje su potekli zvuci muzike a ubrzo i reči: "Halo, halo,
    ovde Radio Beograd, na talasnoj dužini 455 metara. Molimo sve koji nas čuju, da nas obaveste o načinu prijema,
    jačini glasa i modulaciji." Među slušaocima je nastalo veliko uzbuđenje. Era radija je počela.

    Te godine pozvan je, od direkcije radija, vilionista Vlastimir Pavlović da osnuje svoj orkestar. Ovaj muzičar i njegova
    grupa pokazali su veliko umeće sviranja narodnih melodija. Nastaje Carevčevo vreme kada narodna muzika na Radio
    Beogradu dobija svoj puni zamah. Veliki poznavalac ove muzike, a u isto vreme i izvođač, oformio je svojim znanjem,
    kao pedagog, mnoštvo pevača i svirača koji su prošli kroz njegovu školu.

    Za Carevca narodna pesma i igra nisu samo muzički citat, već esteska tvorevina. Tako je, poštujući svoje velike
    predhodnike (Kornelije Stanković, Stevan Mokranjac, Isidor Bajić), doprineo da nacionalna muzika dobije svoje
    dostojno mesto. Njega nije interesovala veća forma (kao rukoveti St. Mokranjca) već melodija. On je nju doterivao
    i zahtevao od izvođača da svaki ton i ukras ispoštuju. Melodija je za njega govor muzike, čitava priča, forma,
    emanacija duše.

    U fonoteci Radio Beograda sačuvano je dosta snimaka Carevčevog orkestra i solista koji su sa njim snimali. Nažalost,
    period od 1935. do 1945. godine kada se sviralo "uživo" ostaje nepoznat. Neke divne glasove više nećemo čuti.
    Ostaje samo priča o njima.

    Mnogi muzičari su doprineli da muzika Vlastimira Pavlovića Carevca bude dostupna slušaocima. Oni su bili njegovi
    verni tumači. Slušali su ga, uživali, unosili sebe. Studio VIII Radio Beograda bio je svojevremeno institucija narodne muzike.

    Carevčev orkestar bio je većinom sastavljen od gudačkih instrumenata. Do Drugog svetskog rata u njemu su svirali:
    dr Milutin Radivojević, sudija Čupić (bio i pevač), arh Siniša Savić, službenik PTT Mika Lukić, dr Bata Živković,
    Bata Todorović, pravnik...

    Od 1945. do 1965. god. kroz orkestar su prošli i svirali u njemu mnogi muzičari.

    Violine: Dragić Obrenović, Žika Balić, Pavle Popaz, Rade Jašarević, Branko Belobrk, Vlasta Jelić;
    viole: Mile Krstić, Jovan Nermesan, Rafajlo Blam;
    čelo: Kosta Kokos
    bas: Milan Jovanović;
    klarineti: Ivan Cenerić, Božidar Milošević;
    flauta: Milija Nikolić (dugogodišnji sekretar orkestra);
    harmonike: Milutin Živković, Nenad Micović, Petar Sam.

    Dimitrije Mikan Obradović
    Etnomuzikolog


    ZAPISANO U VREMENU
    Narodni orkestar Vlastimira Pavlovića Carevca
    (1954—1964) Set 3 CD
    Autor izdanja Dimitrije Mikan Obradović
    RTS PGP — 1997.
    Sačuvana

  5. Post #4

    #4
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Vlastimir Pavlović Carevac (1895—1965)

    CAREVČEV STIL


    Delo Vlastimira Carevca odlikuju neobična originalnost zamisli. U velikoj, gotovo pobožnoj ljubavi koju je gajio prema
    narodnoj muzici, zaokupljen jakim osećanjima za pevanje i sviranje, uspeo je da ovu muziku uzdigne do osobene lepote.
    Melodije odsvirane njegovim gudalom, ukazuju na čoveka izuzetne vitalnosti i imiginacije, sposobnog da transformise
    narodni citat u svoje lične melodije. Tako, slušajuci narodnu muziku, mi ne shvatamo u prvi mah da je pred nama umetničko
    delo jedne skladne, prefinjene duše. Ustvari, to je i suština prave umetnosti da kolektivno i lično spoji i stavi u službu najviših
    esteskih ciljeva. Neko će to zvati prava narodna muzika, a neko muzika Vlastimira Pavlovića Carevca.

    U čemu je suština Carevčevog stila i koja su to merila i principi kojih se dosledno držao?

    Narodna muzika po njemu sadrži nekoliko elemenata koje treba slediti. To su: melodija, ritam, tekst i ukrašavanje. Carevac
    je govorio da melodija oživi samo ako je dušom i merom otpevana odnosno odsvirana. Oduda i ona priča njegovih muzičara
    da Car govori violinom, saopštavajuci duboke tajne svoje muzike.

    Tekst čini suštinu pesme. Iz njegovog sadržaja stvara se melodija, nižu ukrasi, dok akcenti u rečima određuju tok: da li će
    melodija ići naviše ili naniže, da li će biti otpevana u jednom dahu, ili, pak, na neki drugi način.

    Ukrasi (grupa tonova), kojima je Carevac pridavao veliku važnost, jednoj melodiji određuju poreklo (srpsko, bosansko,
    crnogorsko itd.) trajanje (brzo, sporo) i ukazuju na lepotu stila.

    Svojim muzičarima i pevačima Carevac je često govorio da sadržaj teksta igra bitnu ulogu u interpretaciji melodije.
    Razna raspoloženja, vesela, sentimentalna, borbena, tužna, morala su se i dosledno tumačiti. Otuda dinamika i pauza u
    izvođenju doprinose boljem razumevanju muzike. Pevač melodiju mora da iskaže, "donese". Orkestar sledi njegova
    osežanja i dinamičkim nijansiranjem izgrađuje zajednički zvuk. Ovaj efekat se postiže na dva načina: usaglašenim
    sviranjem i pevanjem (orkestra i pevača) od tihog do najsnažnijeg zvuka (pp—ff) ili naglašenom pratnjom pojedinih
    orkestarskih grupa koje podržavaju pevača i dovode do istog cilja. Carevac nikada nije svirao intermeco ili uvodnu
    muziku za pesmu, a vrlo retko unison pevaču dok peva. Njegovo merilo je bilo da prvo instrument odsvira melodiju,
    a zatim je donese glas. Tako bi se stvorila povratna sprega između violine, odnosno orkestra, i pevača.
    Rezultat je bio savršena interpretacija.

    Najveća zagonetka Carevčevog stila je zvuk njegove violine. Silne su se priče oko toga isplele, a biće sigurno i
    mnogo novih. Neki muzičari koji su sa njim svirali kažu da je njegov prstomet bio jedinstven. Drugi kažu da je
    gudalo, kako ga je on držao i prevlačio preko žica, "glavni krivac".

    Šta se ustvari čuje? Možda će ovde približan odgovor dati narodna muzička tradicija. Carevcu je verovatno u podsvesti,
    kao mnogima od nas, zvuk gusala bio i ostao primerna muzička matrica. Otuda nije čudo što sviranje ovog umetnika
    i tonovi njegove violine neodoljivo podsećaju na gusle. Glisanda, ukrasi, ležeći tonovi, fraziranje, legato pasaži, sve to
    čini da stil sviranja ovog majstora u nama budi sećanja na iskonsku pesmu našeg nacionalnog bića.

    Mnogi će reci: Carevac je neponovljiv, najveći. Možda je tako. Ali je sigurno da govor kojim je pevao i svirao ostaje
    putokaz kako treba voleti i davati.

    Vlastimir Pavlović Carevac, vilionista, šef orkestra, pedagog, nevidljive crteže svoje duše uneo je u našu svest.
    Opsela ga je narodna muzika, a on nju zauzvrat proslavio.

    Njegovo delo je zapisano u vremenu.

    Dimitrije Mikan Obradović
    Etnomuzikolog

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Oznake za ovu temu

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta