Raznovrsno Forum - Pokreće vBulletin
Jeftina izrada sajtova
SrbHost.com

Oglasite se ovde

Dobrodošli, ovo je Vaša prva poseta?
Registrujte se danas da biste dobili pristup svim našim funkcijama koje uključuju kreiranje tema, odgovaranje na postove, privatne poruke i još mnogo toga!

Šta čekaš?
Registrovani ste?
Prijavite se na svoj nalog odmah
Status:
Sada Pušteno:
Slušalaca:

Rezultati 1 do 3 od 3

Tema: Ljubomir Nenadović

  1. Post #1

    #1
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Post Ljubomir Nenadović

    LJUBOMIR NENADOVIC

    (Brankovina, 14 / 26. septembar 1826. — Valjevo, 21.jan. / 2. februar 1895.)


    Ljubomir Nenadović je bio srpski književnik, diplomata i ministar prosvete.
    Rođen je 26. septembra 1826. Sin je čuvenog vojvode iz Prvog srpskog ustanka,
    prvog diplomate Karađorđevog i pisca Memoara, Prote Mateje Nenadovića i unuk
    oborkneza Alekse, kojeg su dahije pogubile u seči srpskih knezova početkom 1804.
    godine. Gimnaziju i prvu godinu Liceja završio je u Beogradu, potom od 1844. do
    1848. studira filosofiju i književnost na univerzitetima u Pragu, Berlinu,
    Hajdelbergu, Ženevi i Parizu, a u vreme školskih raspusta putuje po evropskim
    zemljama. Pripada prvom naraštaju mladih Srba, koji se školovao u inostranstvu.
    Završivši studije, Nenadović se vraća u Srbiju, gde radi kao profesor Liceja u
    Beogradu. U periodu od 1851. do 1857. službuje u ministarstvima prosvete i
    unutrašnjih dela. Godine 1858. postavljen je za sekretara Srpskog poslanstva u
    Carigradu. Od 1859. do 1868. bio je načelnik Ministarstva prosvete, kad je zatražio
    penziju i povukao se u Brankovinu. Godine 1850. pokrenuo je list "Šumadinka",
    koji s prekidima izlazi do 1857, jer je često zabranjivan. U listu Nenadović
    objavljuje svoje prve putopise, koji su nastali spontano i bez književnih pretenzija
    posle putovanja u toku 1850. i 1851. po Srbiji, Nemačkoj, Belgiji, Engleskoj i
    Italiji. Prilikom putovanja Italijom, 1851, susreo se i zbližio s Njegošem, o čemu
    je ostavio dragoceno svedočanstvo u svojim "Pismima iz Italije". Nenadović je bio
    opčinjen Crnom Gorom i dvaput je u njoj boravio: prvi put 1853. i drugi put, znatno
    duže, 1874—1875.

  2.    OGLASI


  3. Post #2

    #2
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Ljubomir Nenadović

    Napisao je veliki broj didaktičkih, refleksivnih i rodoljubivih
    pesama, od toga nekoliko dužih po ugledu na Šilerovo "Zvono". Pisao je poučne priče
    za narod i basne, zbog čega je često poređen sa Dositejem. Preveo je dve knjige sa
    francuskog od A. Dime oca i A. Minjea. Posle smrti svoga oca, Prote Mateje, objavio
    je njegove "Memoare", jedno od najboljih dela srpsks memoarske proze, ali i dragoceno
    istorijsko svedočanstvo o zbivanjima u Karađorđevoj ustaničkoj Srbiji, u kojima je
    porodica Nenadović imala značajnu ulogu. Prve pesničke knjige, "Pesme" i spev
    "Slovenska vila", objavio je 1849. godine. Nenadović je pisao lako, menjajući žanrove
    i klišea. Od njegovih dugih poema (Slovenska vila) i stihovanih pripovedaka
    ("Dojčinović Vojin" i "Begunci") izdvajaju se stihovane basne, originalne ili
    parafraze starijih i novih basnopisaca, kao i humorističke i satirične poeme, pesme
    i epigrami. Godine 1889. održao je akademsku besedu "Pogled na poeziju i njen uticaj
    na čovečanstvo" u kojoj je istakao, kao dominantnu dimenziju, etički značaj poezije.
    Kao pripovedač, pesnik, humorista i britki satiričar, kao dečji pisac i putopisac,
    Nenadović je zaista bio jedan od najčitanijih i najpopularnijih pisaca srpskog
    romantizma, po mnogo čemu blizak Zmaju. Premda je sebe smatrao pesnikom, najznačajnija
    Nenadovićeva književna dela su putopisi, što je tek naknadno shvaćeno. Prvi putopisi,
    "Jedan dan iz putovanja mog po Srbiji 1845. godine" i "Putovanja po Prajskoj i po ostrvu
    Rigenu", objavljeni su 1850. Slede "Pisma iz Švajcarske" (pisana 1847, objavljena 1852.
    i 1855), "Pisma iz Italije" (pisana 1851, objavljena pod naslovom "Vladika Crnogorski
    u Italiji" god. 1868. i 1869), "Pisma iz Nemačke" (1870), "Pisma sa Cetinja" ili "O
    Crnogorcima" (1889). Umro je 2. februara 1895. godine u Valjevu.

  4. Post #3

    #3
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Ljubomir Nenadović

    Bibliografija

    Dela koja je Lj. Nenadović napisao, prevodio, izdavao
    Pisma iz Nemačke (2 sveske)
    Pisma o Crnogorcima
    prevodilac: Minjeova Povest Francuske revolucije
    Nemački bukvar (Немачкій букварЪ = Deutsches ABC - Buch : zum Gebrauche der Volks-Schulen
    im Fürstenthume Serbien), 1842 Slavenska vila, 1849
    autor-prevodilac Pesama Birgera 1849
    Pisma iz Severne Nemačke, 1850
    prevodilac Diminog "Napoleona Bonaparte" 1850
    Srpska istorija (Србска исторія : за основне србске школе), 1850
    Pisma iz Švajcarske, 1852
    jedan od autora: Beogradski veliki kalendar za 1853.
    Šumadinče, 2 sveske 1852 i 1853
    autor dodatnog teksta-izdavač Čokeovog "Dioklecijana u Saloni" 1853
    prerađivač - izdavač Njegoševog dela Slobodijada 1854
    jedan od autora: Godišnjak: veliki kalendar srpski (Годишняк : велики календар србски) 1854
    urednik - autor dodatnog teksta: Prilozi za srpsku istoriju (Прилози за србску исторію) 1858
    autor-prevodilac Pesama Birgera, Šilera i Bajrona 1860
    Doîčinović Voin : spěv u VI pěsama, 1861
    Sveštenstvo i ratarstvo, 1863
    Pisma iz Italije, 1868
    Sabrana dela, 18 tomova, 1881-85
    Celokupna dela, 20 tomova, 1892-95

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Oznake za ovu temu

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta