Rodopske planine

Rodopske planine (Rodopi) su najstariji planinski masiv na Balkanskom poluostrvu.
Prostire se između reke Marice na istoku, Dinarskog i Šarsko-pindskog planinskog
lanca na zapadu i Karpatsko-balkanskih planina na severoistoku.

Planine su građene od kristalastih škriljaca, sa mermerom, granitom i mlađim
vulkanskim stenama.
Stare stene, nabrane u gornjem paleozoiku, kasnije erodovane i ponovo uzdignute
okomitim kretanjem duž raseda.

Najveća rasprostranjenost je u južnoj Bugarskoj, gde se nalazi najstarije jezgro
masiva (tzv. pravi Rodopi), sa najvišim vrhom na planini Rili (Musala 2925 m).
Rodopske planine se pružaju i na teritorije Makedonije i Srbije.

U Makedoniji obuhvataju područje između doline Vardara i makedonsko-bugarske
granice (Osogovska planina (2252 m), Plačkovica (1754 m), Ogražden (1744 m).
Pravim Rodopima je sličan Pelagonijski masiv (Jakupica (2540 m) zapadno od Vardara.

U Srbiji između reka Ibra i Morave i u Šumadiji, preovladavaju niža rodopska pobrđa
i osamljene planine od mezozojskih i tercijarnih sedimenata na staroj podlozi.

Planine su bogate ležištima: hroma, olova, cinka, gvožđa, zlatonosne i drugih ruda.
Prirodna šumska vegetacija je proređena. Najviše planinske delove od 1800 do 2000 m,
pokrivaju pašnjaci.
Vikipedia