Raznovrsno Forum - Pokreće vBulletin
Jeftina izrada sajtova
SrbHost.com

Oglasite se ovde

Dobrodošli, ovo je Vaša prva poseta?
Registrujte se danas da biste dobili pristup svim našim funkcijama koje uključuju kreiranje tema, odgovaranje na postove, privatne poruke i još mnogo toga!

Šta čekaš?
Registrovani ste?
Prijavite se na svoj nalog odmah
Status:
Sada Pušteno:
Slušalaca:

Rezultati 1 do 5 od 5

Tema: Kornelije Stanković

  1. Post #1

    #1
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Post Kornelije Stanković

    Kornelije Stanković

    Kornelije Stanković (Budim, 23. avgust 1831 — Budim, 16. april 1865) je bio prvi srpski školovani kompozitor,
    melograf, dirigent, pijanista i muzički pisac.


    Biografija


    Rođen je u srpskoj građanskoj porodici u Tabanu, srpskoj četvrti Budima. Ostavši rano bez roditelja, jedno
    vreme je živeo kod starije sestre u Aradu, gde je pohađao osnovnu školu i dva razreda gimnazije. Potom je
    prešao u Segedin, te kod brata Josifa u Taban, da bi pohađao i završio gimnaziju u Pešti (1849).
    Zahvaljujući moralnoj i materijalnoj pomoći porodičnih prijatelja, bračnog para Jelene i Pavla Riđičkog od
    Skribešća, 1850. godine otišao je na studije muzike u Beč. Kod uglednog dvorskog orguljaša, profesora
    Konzervatorijuma Simona Sehtera, među čijim je učenicima bio i Anton Brukner, izučavao je harmoniju i
    kontrapunkt i savladao osnove pijanističke tehnike. Interesovao se i za vino. Raskošan muzički život i
    poduke bečkog profesora obeležili su najznačajniji deo, ali i završetak Stankovićevog školovanja.
    Neizlečiva bolest, tuberkuloza, mladom umetniku je onemogućila željeno muzičko usavršavanje u Rusiji.

    Preminuo je u trideset četvrtoj godini, uoči Uskrsa, 4/16. aprila 1865. godine. Sahranjen je na srpskom
    groblju u Tabanu. Kada je ovo groblje iseljeno, njegovi posmrtni ostaci su preneseni na Budimsko groblje,
    odakle su na inicijativu Muzičkog društva „Stanković“ 1940. godine preneti u Beograd i sahranjeni na
    Novom groblju, u Aleji velikana.

    Wikipedija

  2.    OGLASI


  3. Post #2

    #2
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Kornelije Stanković

    Stvaralaštvo

    Kulturno-istorijske okolnosti

    Godine Stankovićevog umetničkog sazrevanja prožimala su burna politička zbivanja – revolucija 1848,
    apsolutizam Aleksandra Baha i snažna germanizacija, Krimski rat, slom apsolutističke Bahove vladavine i
    ukidanje Vojvodstva Srbije. U Srbiji, knez Mihailo Obrenović je uživao doba svoje druge vladavine.
    Nacionalni pokret Srba bio je već utemeljen borbom za narodni jezik i narodnu književnost, koju je vodio
    Vuk Stefanović Karadžić. Iako sam nije bio muzički pismen, Vuk je razumeo primedbu Jakoba Grima da
    zapise narodnih lirskih pesama treba dopuniti postojećim narodnim napevima.

    Mladi Kornelije Stanković je u Vukovom radu našao direktne uzore za svoj sakupljački rad na polju narodnog
    stvaralaštva. Pristupio je sabiranju i obradi srpskih građanskih i narodnih napeva, a od 1854. godine i crkvenih
    melodija. Podsticaj za ovaj pionirski rad na utemeljenju nacionalnog stila u srpskoj muzici dobijao je od značajnih
    ličnosti i intelektualaca u Habzburškoj monarhiji i Kneževini Srbiji. Među njima su bili: patrijarh srpski Josif, ruski
    prota i poslanik u Beču Mihailo Fjodorovič Rajevski, srpski knez Mihailo Obrenović, mitropolit beogradski Mihailo
    i crnogorski knez Danilo.

    Wikipedija

  4. Post #3

    #3
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Kornelije Stanković

    Melografska i umetnička delatnost

    Svetovna muzika

    Stanković je rad na zapisivanju i harmonizovanju građanskih pesama i narodnih napeva započeo ubrzo
    po dolasku na studije u Beč. Nakon prvih objavljenih harmonizacija, pod nazivom „Srpske narodne pesme“
    (1851, 1853, 1854), objavio je još četiri zbirke (1858, 1859, 1862, 1863). Zabeležene građanske pesme,
    među kojima su i one na stihove popularnih srpskih pesnika (Jovana Jovanovića Zmaja, Đure Jakšića,
    Vase Živkovića, Jovana Subotića, Đorđa Maletića), obrađivao je kao četvoroglasne horske kompozicije,
    klavirske minijature ili varijacije za klavir (najpoznatije su varijacije „Što se bore misli moje“).
    Tokom 1861. i 1863. putovao je i beležio narodne napeve u Srbiji (Šabac, Loznica, Valjevo, Čačak, Užice,
    Kragujevac). Štampane zbirke narodnih pesama Stanković je posvetio crnogorskom knezu Danilu I,
    Srbkinjama, knezu Mihailu Obrenoviću i ruskom carskom poslaniku u Beču, Viktoru P. Balabinu, a pojedinačne
    klavirske kompozicije kneginji Juliji Obrenović i svojoj dobrotvorki, Jeleni Riđički.

    Wikipedija

  5. Post #4

    #4
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Kornelije Stanković

    Crkvena muzika

    Uz poduke bečkog profesora Sehtera, Stanković je napisao svoje prve dve
    „Liturgije“ (1851, 1852). Početni pokušaji mladog muzičara nisu bili u skladu
    sa tradicijom narodnog crkvenog pojanja, pa nisu sa oduševljenjem prihvaćeni
    ni od vernika ni od crkvenih velikodostojnika. Stanković je zato, na podsticaj
    ruskog prote Mihaila Rajevskog i uz podršku patrijarha Josifa Rajačića, započeo
    beleženje narodnih crkvenih napeva. U Sremskim Karlovcima (1855–1857)
    savremenim notnim pismom prvi put je zabeležio napeve gotovo celokupnog
    crkvenog repertoara. Harmonizujući potom većinu zapisanih jednoglasnih
    napeva za četvoroglasni hor, svom narodu je darovao neprocenjivo vrednu
    zaostavštinu: tri objavljene knjige pod nazivom „Pravoslavno crkveno pojanje
    u srpskog naroda“ (Beč 1862, 1863, 1864. i Beograd 1994, fototipsko izdanje),
    kao i 17 rukopisnih svezaka četvoroglasnih crkvenih pesama i pet zasebnih
    svezaka sa oko 400 stranica jednoglasnih napeva iz Osmoglasnika, Opšteg i
    prigodnog pojanja, Prazničnog pojanja iz Mineja, Trioda i Pentikostara.

    Wikipedija

  6. Post #5

    #5
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Kornelije Stanković

    Doprinos radu pevačkih društava

    Prvi srpski crkveni horovi i građanska muzička društva u Austrougarskoj i Srbiji do
    pojave Kornelija Stankovića su na bogoslužbenom i koncertnom repertoaru imali
    kompozicije ruskih autora i manje poznatih muzičara (Gotfrida Prejera i Benedikta
    Randhartingera iz Beča, Frančeska i Đuzepea Sinika iz Trsta, Vajsa fon Berenfelsa
    iz Petrinje). Objavljivanjem Stankovićevih dela, horskim pevačima i dirigentima u Beču,
    Trstu, Zadru, Kotoru, Pančevu i Beogradu postali su dostupni novi harmonizovani
    napevi srpskog narodnog pojanja. Afirmaciji nacionalnog stila posebno je pogodovao
    i kratkotrajan (1863–1864) boravak Kornelija Stankovića na mestu dirigenta u Prvom
    beogradskom pevačkom društvu. Kao naslednik Milana Milovuka, Stanković je izvršio
    značajan preokret time što je umesto stranih kompozicija uveo srpske narodne pesme,
    harmonizovane za horski ansambl. Osnovao je i tzv. „priugotovni hor“, sa ciljem da
    članovima hora pruži dodatno, teoretsko obrazovanje. U težnji ka podizanju muzičkog
    obrazovanja u Srbiji, 1863. godine sastavio je i plan za osnivanje „Pravitelstvene škole
    muzike“, prve muzičke škole u Beogradu.

    Wikipedija

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Oznake za ovu temu

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta