Raznovrsno Forum - Pokreće vBulletin
Jeftina izrada sajtova
SrbHost.com

Oglasite se ovde

Dobrodošli, ovo je Vaša prva poseta?
Registrujte se danas da biste dobili pristup svim našim funkcijama koje uključuju kreiranje tema, odgovaranje na postove, privatne poruke i još mnogo toga!

Šta čekaš?
Registrovani ste?
Prijavite se na svoj nalog odmah
Status:
Sada Pušteno:
Slušalaca:

Rezultati 1 do 2 od 2

Tema: Stevan Hristić

  1. Post #1

    #1
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Post Stevan Hristić

    Stevan Hristić

    Stevan Hristić (Beograd, 19. jun 1885 — Beograd, 21. avgust 1958) je bio srpski kompozitor,
    dirigent, pedagog i muzički pisac.[1] Istaknuti je predstavnik poznoromantičarske stilske
    orijentacije u srpskoj muzici prve polovine 20. veka.


    Biografija

    Rođen je u Beogradu kao stariji sin ministra i diplomate Koste Hristića (1852—1927) i Leposave
    rođene Živadinović. Bio je unuk predsednika Vlade Nikole Hristića (1818—1911).

    Svojom sveukupnom delatnošću je bio najistaknutiji kompozitor u Srbiji u prvoj polovini 20. veka.
    Prva muzička znanja je stekao u Mokranjčevoj školi, da bi potom studije nastavio u Lajpcigu
    (1904–1908), i to kompoziciju kod Š. Krela (Krehl) i R. Hofmana (Hofmann), a dirigentski kurs kod A.
    Nikiša (Nikisch). Posle kraćeg rada u Srpskoj muzičkoj školi boravio je u Rimu, Moskvi i Parizu
    (1910–1912). Pred Prvi svetski rat vratio se u Beograd i započeo dirigentsku aktivnost u Narodnom
    pozorištu i pedagošku delatnost u Srpskoj muzičkoj školi (danas Muzička škola „Mokranjac“) i bogosloviji.
    Između dva svetska rata dao je doprinos razvoju muzičkog života Beograda kao jedan od osnivača i prvi
    šef i dirigent Beogradske filharmonije (1923–1934), dirigent Beogradske opere (1925–1935, njen direktor),
    jedan od osnivača i prvih nastavnika Muzičke akademije u Beogradu (predavao je kompoziciju 1937–1950,
    vršio dužnost rektora 1943–1944). Izabran je 1948. za dopisnog i 1950. za redovnog člana Srpske
    akademije nauka i rukovodio radom Muzikološkog instituta. Nakon Drugog svetskog rata, 1945. učestvovao
    je u osnivanju Udruženja kompozitora Srbije, čiji je bio dugogodišnji predsednik, takođe je bio i
    prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije osnovanog 1950. godine.

    Wikipedija

    Po njemu se zove Osnovna muzička škola „Stevan Hristić” Mladenovac.

  2.    OGLASI


  3. Post #2

    #2
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Stevan Hristić

    Stvaralaštvo

    Hristićev opus nije velikog obima, ali uključuje opsežna dela: operu Suton (1925), balet Ohridska legenda (1947),
    oratorijum Vaskrsenje (1912), više orkestarskih kompozicija (scenske muzike za pozorišne komade), dela iz oblasti
    duhovne muzike (Liturgija, Opelo), koncertantne (Simfonijska fantazija za violinu i orkestar, Rapsodija za klavir
    i orkestar), kao i horske kompozicije (Jesen, Dubrovački rekvijem) i kamernu vokalnu liriku (manji broj dela:
    Bila jednom ruža jedna, Lastavica, Elegija, Veče na školju, Behar). Prvi put se pojavljuje kao pozorišni kompozitor
    1907. godine u Beogradu, kada piše muziku za narodni komad "Čučuk Stana", od Milorada Petrovića -
    Seljančice. Hristićev muzički jezik odlikuju melodijska invencija, koloritna orkestracija, poznoromantičarska i
    delimično impresionistička harmonija, jasnoća i preglednost formalne strukture. Po svojoj primarno romantičarskoj
    orijentaciji on se donekle razlikuje od druge dvojice svojih savremenika Konjovića i Milojevića, u čijim delima ima
    više radikalnih zahvata u savremeni stilski izraz. Hristić je bliži mokranjčevskim korenima te njegov opus predstavlja
    most od romantičarskih osnova ka modernim strujanjima. Hristićevo najznačajnije delo je prvi celovečernji
    srpski balet Ohridska legenda.

    Wikipedija

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Oznake za ovu temu

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta