Raznovrsno Forum - Pokreće vBulletin
Jeftina izrada sajtova
SrbHost.com

Oglasite se ovde

Dobrodošli, ovo je Vaša prva poseta?
Registrujte se danas da biste dobili pristup svim našim funkcijama koje uključuju kreiranje tema, odgovaranje na postove, privatne poruke i još mnogo toga!

Šta čekaš?
Registrovani ste?
Prijavite se na svoj nalog odmah
Status:
Sada Pušteno:
Slušalaca:

Rezultati 1 do 2 od 2

Tema: Manastir Rakovica

  1. Post #1

    #1
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Post Manastir Rakovica

    Manastir Rakovica

    Manastir Rakovica je manastir Srpske pravoslavne crkve, u okviru Beogradsko-karlovačke
    arhiepiskopije, smješten u beogradskom naselju Rakovica. Posvećen je arhanđelima Mihajlu
    i Gavrilu.

    Istorija

    Iako se nastanak manastira, po narodnom predanju, veže za vrijeme vladavine srpskih
    kraljeva Dragutina i Milutina, savremeni dokumenti to dovode u pitanje. Spominje se
    u putopisu Feliksa Petančića iz 1502. godine, pod naslovom „Ranauicence monasterium“
    a docnije se spominje i u turskim izvorima, u popisu iz 1560. godine, među ostalim
    crkvama i manastirima u okolini Beograda. Na sajtu pravoslavnog časopisa „Pravoslavlje“
    može se pročitati da se ovaj manastir spominje i u povelji vlaškog vojvode Konstantina
    Brankoveana Besarabe, iz 1701. godine, u kom se za manastir kaže da je „sazidan i iz
    temelja podignut od strane dobrog hrišćanina, počivšeg Radula vojvode, koji je proteklih
    godina bio gospodar ove zemlje (vlaške)“. Pretpostavlja se da se govori o vlaškom vojvodi
    Radulu I Crnom, zetu kneza Lazara.

    Tokom 16. veka manastir je premješten na svoje sadašnje mjesto, sa lokacije iz okoline
    sela Rakovica, gdje su pronađeni ostaci stare zgrade (tragovi zidova, stub časne trpeze...)
    Godine 2007. na lokaciji stare zgrade su vršena arheološka istraživanja, a potom ponovo
    od 16. jula do 16. avgusta 2008, u cilju potvrđivanja pretpostavke da je u pitanju stara
    zgrada ovog manastira. U izvještaju se navodi da su traženi rezultati „izostali“, te da
    „postojanje srednjovekovne nekropole na ovom prostoru, kao i ostaci časne trpeze ...
    ukazuju na postojanje nekog sakralnog objekta u blizini, iako do sada nisu konstatovani
    njegovi materijalni ostaci.“

    Nepovoljnog položaja, u blizini važne raskrsnice i naselja, manastir je razoren tokom
    turskog pohoda na Beč 1592. i narodnog nemira iz 1594. godine.[1] Pod pritiskom čestih
    pljačkanja, manastir se postepeno premještao na svoje sadašnje, skrovitije mjesto, bliže
    šumi. Manastir je ponovno stradao tokom Austrijsko-turskog rata (1737-1739), a potom
    i 1788-1790. Zbog sarađivanja monaha sa Austrijancima, a protiv Turaka, manastir je u
    odmazdi spaljen, a tadašnji iguman manastira Sofronije je obješen je o brijest pred
    manastirom. Tokom NATO bombardovanja Jugoslavije 1999. godine, ovaj manastir, odnosno
    njegov spoljašnji zid, ponovo je oštećen.

    Upućen je odmah posle monašenja 1935. godine u ikonografsku školu u manastiru Tadej
    Štrbulović. U čin jeromonaha rukopoložen je 3. februara 1938. godine u manastiru.


    Vikipedija

  2.    OGLASI


  3. Post #2

    #2
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Manastir Rakovica

    Arhitektura

    U okviru manastirskog kompleksa danas se nalaze objekti nastali u različitim istorijskim
    epohama od XV do XX veka. Svakako je najvažniji objekat crkva sv. arhanđela Mihaila i
    Gavrila. Vreme podizanja manastirske crkve se ne može precizno datirati, ali se stavlja
    u širi period između obnove Pećke patrijaršije 1557. godine i Velike seobe Srba 1690.
    godine. Koncipirana je kao jednobrodna građevina trikonhalne osnove, sa vidljivim uticajem
    moravske škole. Crkva ima dva kubeta, veće nad centralnim travejem naosa, a manje nad
    pripratom. U osnovi naos je rešen u formi sažetog upisanog krsta, iako u spoljašnjoj
    obradi ovakav oblik nije vidljiv. Intervencije na crkvi iz XVIII i XIX veka su u znatnoj
    meri izmenile autentičan izgled gornjeg sklopa građevine. Horizontalna podela na fasadama,
    izvedena pomoću kordonskog venca, razdvajaju gornji i donji pojas na dva nejednaka dela.

    Godine 1905. u manastiru počinje da radi Monaška škola, prva ovakve vrste u Srbiji, za
    čije potrebe je 1925. godine podignuta nova zgrada, takozvani „Platonov konak“. Zgradu
    je projektovao ruski arhitekta Valerij Staševski u srpsko-vizantijskom stilu. Škola je
    radila sve do 1932. godine, a u periodu od 1949. do 1958. godine u manastiru je bila
    smeštena Beogradska bogoslovija.

    Ikonostas je prvobitno bio sačinjen od zidne pregrade sa dvije prijestone ikone Isusa
    Hrista i Bogorodice Marije, dok su na drugim mjestima bile obješene ili pričvršćene
    različite drvene i platnene ikone, ali 1862. godine je postavljen novi ikonostas,
    manjih dimenzija, čiju izradu je finansirao tadašnji srpski knez Mihailo Obrenović.

    Znamenitosti manastira

    U manastiru je sahranjen sin Miloša Obrenovića Todor, zbog čega je Miloš pružao veliku
    podršku njegovoj obnovi tokom svoje vladavine, a kasnije i njegov sin, Mihailo Obrenović.
    Jedan od dijelova manastira se zove po Miloševoj supruzi Ljubici, tzv. „Ljubičin konak“.
    Osim još nekih članova porodice Obrenović, u manastiru je sahranjen i Vasa Čarapić,
    jedan od vođa Prvog srpskog ustanka.[1] Bivši srpski patrijarh Dimitrije sahranjen je u
    ovom manastiru 1930. godine, a bivši srpski patrijarh Pavle takođe je sahranjen u ovom
    manastiru, po svojoj izričitoj želji.


    Vikipedija

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Oznake za ovu temu

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta