Manastir Slanci


Manastir Slanci nalazi se pored istoimenog naselja Slanci istočno od Beograda,
na teritoriji gradske opštine Palilula i pripada Arhiepiskopiji beogradsko-
-karlovačkoj Srpske pravoslavne crkve.

Istorija

Manastir je posebno oživeo u periodu srpske depotovine pod Despotom Stefanom
Lazarevićem i Despotom Đurađom Brankovićem, kada se našao u neposrednoj blizini
nove prestonice, Beograda. Zahvaljujući velikom ktitorstvu despotske kuće
Brankovića manastir je promenio dotadašnju krsnu slavu praznik Vavedenja Presvete
Bogorodice i prihvatio novu, Arhiđakona Stefana, slavu porodice Branković, koji
se slavi 9. januara po novom, odnosno 28. decembra po starom kalendaru. Zbog
svog značaja u ovom periodu manastir Slanci u narodu je nazvan „Velikim manastirom“.

Posle pada Depotovine 1459. godine Slanački manastir je bio opljačkan i razrušen,
a monaštvo pobijeno od strane Turaka. Manastir je pod turskom vlašću delio sudbinu
naroda i više puta je stradao (1690., 1739., 1787.). Međutim, monaštvo se uvek
vraćalo i manastir je više puta obnavljan.

Tokom Prvog srpskog ustanka započeli su prvi radovi na njegovoj obnovi. Međutim,
dolaskom na vlast Kneza Miloša, nastojalo se da se pomogne mnogim crkvava i
manastirima, ali za oronuo, trošan i napušten manastir u Slancima nije bilo spasa.
Tako je 1833. godine manastir srušen, a od datog građevinskog materijala sazidane
su crkve u okolnim selima Mirijevu i Velikom Selu. Sve pokretne vrednosti manastira
Slanaca bile su posle rušenja prenete u crkvu Velikog Sela, među njima i tri
ikone sa nedovršenog ikonostasa iz 1812. godine. Lokalitet porušene svetinje narod
je obeležio ogradom, dok je mesto Časne trpeze pokrio nadstrešnicom.

Na mestu manastira je 1900. godine podignuta kapela, koju je okolno stanovništvo
posećivalo. 1961. započeta je ponovna obnova manastira Slanci od strane tadašnjeg
srpskog patrijarha Germana (Đorića). Radovi na izgradnji manastirske crkve završeni
su 1971. godine, da bi se radovi nastavili na uređenju konaka i imanja, koji do
danas nisu okončani.

Manastir danas

Danas je manastir muški. Manastir Slanci ima važnu ulogu u u životu srpske crkve
- u njegovom bratstvu se pripremaju monasi koji će popunjavati neveliko bratstvo
manastira Hilandara. Manastirsko zemljište, lokalitet od izuzetnog značaja,
sadrži ostatke materijalne kulture vezane za prošlost ovog spomenika.

Vikipedija