Raznovrsno Forum - Pokreće vBulletin
Jeftina izrada sajtova
SrbHost.com

Oglasite se ovde

Dobrodošli, ovo je Vaša prva poseta?
Registrujte se danas da biste dobili pristup svim našim funkcijama koje uključuju kreiranje tema, odgovaranje na postove, privatne poruke i još mnogo toga!

Šta čekaš?
Registrovani ste?
Prijavite se na svoj nalog odmah
Status:
Sada Pušteno:
Slušalaca:

Rezultati 1 do 3 od 3

Tema: Filozofija kao nauka

  1. Post #1

    #1
    Zlatni Član maja11 avatar Serbia
    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    U cvecu livada
    Poruke
    1.586
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    193
    Zahvaljeno
    140 Posts
    Online Vreme
    5 Days 9 Sat/a 48 Minuta 42 Sekunde
    Moć reputacije
    6

    Post Filozofija kao nauka

    IME I POJAM FILOZOFIJE

    Ime filozofija potiče od grčkih reči philos (prijatelj), ili phileo (volim, težim za nečim) i sophia (mudrost, znanje). Filozofija predstavlja težnju ka onoj vrsti znanja koja otkriva osnove, prve principe stvarnosti na osnovu kojih se ona može objasniti, principe koji nam, takođe, omogućavaju da upotrebom razuma (uma) argumentovano dokazujemo da su naše predstave o stvarnosti istinite. Takav oblik saznanja naziva se teorija, i izvorno se ne razlikuje od nauke. U stvari, filozofsko znanje pojavljuje se u evropskoj kulturi kao prvi oblika naučnog znanja.

    Za svako naučno, a time i filozofsko znanje posebno su važne dve komponente: predmet i metod istraživanja.Najšire shvaćen predmet filozofskog istraživanja predstavlja sve ono što na bilo koji način postoji kao stvarnost, ali ne kao ispitivanje svake pojedinačne stvari. Međutim, filozofi nisu na isti način definisali ono što je u stvarnosti bitno. Zbog toga i ne postoji jedinstveno određenje njenog predmeta. Sličan slučaj je i sa metodom - različiti filozofi oslanjali su se na različite metode istraživanja (npr. dijalektiku, fenomenologiju, jezičku analizu ...).

    Uprkos tome što ne postoji potpuna saglasnost oko određenja predmeta i metod a filozofije, ipak se različita filozofska shvatanja uglavnom slažu da je filozofija racionalno (razumsko), metodsko i sistematsko ispitivanje stvarnosti koje teži ka najopštijim saznanjima o najbitnijim pojmovima u njoj. Filozofija pod tim pojmom podrazumeva:

    -životnu mudrost
    -razumevanje i objašnjenje sveta u celini
    -ispitivanje čovekovog položaja u svetu
    -ispitivanje čovekove potrebe za apsolutom (Bogom)
    -istraživanje vrednosti istine, dobra i lepote
    -kritičko preispitivanje pretpostavki naših uverenja i znanja, kao i analiza osnovnih pojmova pomoću kojih ih izražavamo
    -istraživanje pravila ljudskog razuma kako bi se unapredilo jasno mišljenje

    Prema Aristotoelu filozofija je nauka koja ispituje prve principe i prve uzroke stvarnosti. Sve nauke su, kaže on, potrebnije od nje, ali nijedna nije bolja.

    Za Hjuma filozofija kao znanje o istini treba da se ograniči na to da objasni samo percipacija (utisaka i ideja) u svesti, ali ne i u stvarnosti iznad svesti.

    Za Dekarta filozofija znači proučavanje mudrosti. A sama mudrost predstavlja opreznost u postupcima i savršeno znanje o svim stvarima koje čovek može i treba da zna da bi upravljao svojim životom i očuvao svoje zdravlje.

    Poreklo i nastank filozofije


    Filozofija nastaje u staroj Grčkoj na prelasku iz VII u VI vek pre n.e. Nastanak filozofije i nauke počiva na postepenoj prevlasti logosa, razložnog govora, nad mitskom predstavom sveta. Ali, mithos i logos razlikuju se po tome što verodostojnosti mitskih predstava počiva na zajedničkim verovanjima u nekoj zajednici, koja se po pravilu ne dovode u sumnju, a verodostojnost logičkog govora na razumljivim razlozima, koji dozvoljavaju i, čak, zahtevaju uzajamno preispitivanje.

    Logos se osamostaljuje i stiče prevlast nad mitom u Grčkoj oko V veka p.n.e. Ovaj preokret u grčkoj kulturi posledica je duboke krize tradicionalnog načina života u grčkim polisima. Ovu promenu prati i promena u organizaciji društvenog života u polisu. On postaje demokratski i kao takav omogućava slobodnu raspravu, javnost razgovora i borbu mišljenja o najvažnijim društvenim problemima.

    Koren filozofije nalazi se u samoj brizi čoveka za sopstveni opstanak i potrebi za njegovo osmišljavanje. Upravo je razum najpouzdanije sredstvo ljudskog osmišljavanja sveta. Potreba za filozofijom može se pojaviti u svakoj prilici: kada osetimo zadivljenost i očaranost svetom, kada osetimo čuđenje pred njegovom veličanstvenošću, kada naša radoznalost i znatiželja prevazilaze postojeća objašnjenja ... Nalazimo da razum, odnosno racionalno tumačenje sveta, predstavlja zajedničku nit koja povezuje različite epohe i kulture i prevazilazi njihova ograničenja i osobenosti.

    Tako je filozofija, koja je nastala u jednom posebnom - antičkom grčkom svetu, mogla da postane zajednička svojina drugih kultura koje su je kasnije preuzele. Poreklo moderne nauke, tehnologije i politike vezano je za filozofiju. Prema otme, filozofija se nalazi u samom temelju savremene evropske civilizacije, kojoj i sami pripadamo.

    Izvor:dualsoft.rs

  2.    OGLASI


  3. Post #2

    #2
    Zlatni Član maja11 avatar Serbia
    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    U cvecu livada
    Poruke
    1.586
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    193
    Zahvaljeno
    140 Posts
    Online Vreme
    5 Days 9 Sat/a 48 Minuta 42 Sekunde
    Moć reputacije
    6

    Podrazumevano Odg: Filozofija kao nauka

    ODNOS FILOZOFIJE PREMA DRUGIM DUHOVNIM DELATNOSTIMA

    Filozofija nije jedina duhovna delatnost koja pokušava da razume i objasni smisao i poreklo ljudskog postojanja i sveta u celini. Druge duhovne delatnosti - kao što su mit, religija, umetnost, i nauka - takođe teže za tim ciljem, naravno, svaka na svoj način. Zbog toga možemo govoriti o njihovom međusobnom uticaju, preplitanju, ali i razlikovanju.

    Mit (grč. mythos - priča, predavanje) predstavlja priču o prošlosti, poreklu i nastanku sveta ili neke narodne zajednice, sa mnogo religioznih i fantastičnih elemenata, koja se prenosi kroz tradiciju u nepromenjenom obliku. Za razvoj filozofije naročito su značajni grčki mitovi, koje poznajemo, preko Homerovih spevova Ilijade i Odiseje i preko Hesiodove Teogonije. Mnogi elementi grčkih mitova nalaze se u mišljenju grčkih filozofa. Međutim, ti elementi ne umanjuju razlike između mita i filozofije, koja svoja objašnjenja zasniva pre svega na upotrebi razložnog, kritičkog govora - logosa.

    Religija (lat. religare - povezivati) predstavlja sistem verovanja s utvrđenim obredima kojim se iskazuje odnos ljudskog bića prema Bogu (onome što je sveto, božansko). Smatra se univerzalnom kulturnom pojavom, što znači da nisu poznate zajednice koje nemaju neki oblik religije. To je navelo neke mislioce da definišu čoveka kao religiozno biće, čime naglašavaju da je religija izraz potrebe za uspostavljanjem veze između čoveka kao konačnog (smrtnog) bića i beskonačne, večne stvarnosti. Ova veza se utvrđuje preko različitih verskih obreda i ustanova (crkva). Najveći je značaj hrišćanske religije koja je najizrazitiji u srednjem veku. Iz te veze razviće se teologija kao disciplina religioznog mišljenja koja upotrebljava filozofiju za opravdavanje osnovnih religioznih dogmi, prakse i iskustva. Zbog značaja koji religija ima u istoriji, ali i modernom svetu, razvila se i filozofija religije kao posebna filozofska disciplina.

    Umetnost obuhvata takve delatnosti kao što su slikarstvo, vajarstvo, muzika, književnost, arhitektura, balet, film... U antičko vreme pojam umetnosti obuhvatao je i različite zanatske veštine (grč. tehne). Umetnost se definiše na različite načine i veoma je teško naći jednu opšte prihvaćenu definiciju.

    Nauka je, najopštije govoreći, razumsko znanje o svetu i prirodi. Ona obuhvata sistem znanja koji se tiče fizičkog sveta, čoveka i društva, zasnovan na nepristrasnom posmatranju i istraživanju čiji je cilj otkrivanje opštih zakona koji vladaju u svetu.

  4. Post #3

    #3
    Zlatni Član maja11 avatar Serbia
    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    U cvecu livada
    Poruke
    1.586
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    193
    Zahvaljeno
    140 Posts
    Online Vreme
    5 Days 9 Sat/a 48 Minuta 42 Sekunde
    Moć reputacije
    6

    Podrazumevano Odg: Filozofija kao nauka

    FILOZOFSKE DISCIPLINE

    Ontologija, odnosno metafizika, proučava osnove celokupne stvarnosti, ili biće svega bivstvujućeg. Biće je tokom istorije filozofije tumačeno kao temelj postojanja celokupne stvarnosti, koji nije ničim uslovljen, kao apsolut ili supstancija. Sama supstancija imala je tokom istorije filozofije različita određenja: ideja kod Platona, bivstvo (ousia) kod Aristotela, duh i materija kod Dekarta, apsolutni duh kod Hegela, volja za moć kod Ničea...

    Teorija saznanja ili epistemologija bavi se problemom saznanja. Umesto ovog pojma upotrebljava se i pojam gnoseologija. Nazivi potiču od grčkih reči gnosis i episteme (saznanje). Njenim osnivačem smatra se engleski filozof Džon Lok. Teorija saznanja proučava uslove mogućnosti, poreklo i granice ljudskog saznanja.

    Filozofija nauke proučava elemente naučnog istraživanja i njegovu vrednost. Ona se bavi naučnim postupcima (metodama) i modelima dokazivanja, problemima predstavljanja naučnog znanja, metafizičkim pretpostavkama nauka, problemom rasta naučnog znanja itd...

    Logika je filozofska disciplina koja se bavi osnovnim oblicima mišljenja, pojmovima, sudovima i valjanim postupcima zaključivanja.

    Etika (filozofija morala) proučava moral, odnosno motive, ciljeve i norme čovekovog delovanja i moralnog prosuđivanja. Sama reč potiče od grčke reči ethos - običaj. Najveći doprinos etici u istoriji filozofije dali su Sokrat, Platon, Aristotel, Kant i Mil.

    Filozofija politike je grana filozofije koja se bavi pojmovma i argumentima političkog mišljenja. Glavni problemi kojim se ona bavi su: suština političke moći i mogućnosti njenog ograničenja, problem društvene pravde, problem slobode, problem društvenih ustanova, među kojima posebno mesto zauzima država, i sl.

    Aksiologija (grč. axios - vredan, dostojan divljenja) je grana filozofije koja sa bavi vrednostima, kao što su: moralne, religijske, umetničke, naučne, političke i dr.

    Estetika je filozofska disciplina koja se bavi posebnim oblikom ljudskog stvaralaštva - umetnošću.

    Filozofska antropologija (grč. anthropos - čovek) bavi se suštinom, odnosno prirodom ljudskog bića.

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta