Raznovrsno Forum - Pokreće vBulletin
Jeftina izrada sajtova
SrbHost.com

Oglasite se ovde

Dobrodošli, ovo je Vaša prva poseta?
Registrujte se danas da biste dobili pristup svim našim funkcijama koje uključuju kreiranje tema, odgovaranje na postove, privatne poruke i još mnogo toga!

Šta čekaš?
Registrovani ste?
Prijavite se na svoj nalog odmah
Status:
Sada Pušteno:
Slušalaca:

Rezultati 1 do 3 od 3

Tema: Tvrđava

  1. Post #1

    #1
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Post Tvrđava

    TVRDJAVA


    Tvrđava (utvrđenje, utvrda ili hisar) je oblik vojne građevine sa stalnom vojnom
    postavom, sa prevashodno odbrambrenim i zaštitnim zadatkom, koju karakteriše sistem
    kula i jakih bedema. Građene su na teško pristupačnim mestima, tako da im se moglo
    prići samo sa jedne strane, dok su ih sa drugih čuvale prirodne prepreke poput stena
    ili reka.

    Istorijski razvoj fortifikacione arhitekture

    Najstariji primeri gradova utvrđivanja nekog mesta zabeleženi su još u kasnom neolitu
    pre više od 7.000. godine p. n. e. kada su nastajali prvi gradovi i kada su ljudi
    okruživali naselja podignuta na uzvišicama šančevima i bedemima od drvenog kolja.
    U Egiptu su nastali prvi gradovi od kamena na reci Nil kao i u Mesopotamiji na
    Tigrisu i Eufratu a Antičke civilizacije su počele da svoje gradove zaštićuju
    visokim kamenim bedemima (Antičke tvrđave), ali tvrđave svoj vrhunac dostižu u
    srednjem veku (srednjovekovne tvrđave) u vreme kada još nije bila u upotrebi
    eksplozivna municija i kada su tvrđave sa svojim zidovima kulama i bedemima mogle i
    pružale zaštitu od neprijatelja.


    Razvoj tvrđava u srednjem veku

    Utvrđenja u Evropi su se u početku, tokom IX, X i XI veka, uglavnom svodila na
    usamljeni Donžon, koji je u ranijem periodu bio građen od drveta, da bi ga tek kasnije
    zamenio kamen. Oko Donžona nalazile su se i propratne zgrade za vojnu posadu, poslugu,
    hranu itd. Nemirna vremena u srednjem veku stvorila su potrebu da se i te ostale zgrade
    zaštite, tako da se od X veka počinju javljati prvo drvene palisade, a potom i pravi
    kameni bedemi sa grudobranom. Poslednji stadijum u razvoju utvrđenja u predstavlja
    dodavanje dodatnih kula na bedeme čime se povećavala odbrambrena moć celokupne tvrđave.
    Paralelno sa razvojem utvrđenja razvijale su se i kule na njima, koje su vremenom
    postajale sve jače i veće, da bi u poslednjoj fazi mogle da na sebi nose manje opsadne
    sprave i najranije topove.

    Prekretnicu u fortifikacionoj arhitekturi zapadne Evrope čine krstaški pohodi sa kojih
    se krstaši vraćaju donoseći vesti, priče i podatke o velikim kamenim utvrđenjima
    Vizantije i Bliskog istoka.

    Sa razvojem baruta i artiljerije u XV i XVI veku promenio se oblik i način
    tvrđava (Artiljerijske tvrđave). Tvrđave su svoj strateški značaj izgubile u Prvom
    svetskom ratu i od tada predstavljaju gotovo isključivo turističku atrakciju.

    Vikipedija

  2.    OGLASI


  3. Post #2

    #2
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Tvrđava

    Vrste tvrđava

    Podela prema gradnji

    Tvrđave se prema načinu gradnje mogu podeliti na:

    Privremena utvrđenja, koje podiže vojska tokom pohoda (najčešće noću) da bi se zaštitila
    tzv. utvrđeni logor.

    Poluprivremena utvrđenja, koje podiže vojska tokom pohoda da bi zaštitila određeno
    mesto ili ojačala svoj položaj za predstojeći sukob sa neprijateljem.

    Stalna utvrđenja, koje se podižu sa ciljem trajne zaštite određene oblasti, trga,
    rudnika, raskršća ili kakvog drugog strateški važnog mesta.
    odnosno prema materijalu koji je korišćen na:

    Drvene tvrđave, koje su podignute od drvenog kolja ili trupaca tzv. palisade.
    Kamene tvrđave, koje su većim delom podignute od čvrstog materijala koji ne gori
    (kamen, cigla, ...).

    Podela prema nameni

    Vojne tvrđave

    Vojne tvrđave su građene na karavanskim putevima, uskim prolazima ili mostovima.
    U njihovoj unutrašnjosti su bile smeštene samo zgrade neophodne za normalan život
    i rad vojne posade u utvrđenju. U njima je bila smeštena samo vojna postava, kao
    i nešto malo civilnog ljudstva neophodnog za rad postave. (videti Golubac)

    Vlastelinske tvrđave

    Vlastelinske tvrđave su služile velmožama da u njima žive i da iz njih upravljaju
    svojom oblastima. Ispred ili oko samog utvrđenja se obično nalazilo selo ili trg,
    u zavisnosti od velmožine snage. U samom utvrđenju su pored zgrada za vojnu postavu,
    bile i zgrade neophodne za normalan rad domaćinstva i dvor, ili pak samo jača kula
    (tzv. Donžon kula) u kojoj je boravio velmoža. Pored jače vojne postave u utvrđenju
    su boravili velmoža sa porodicom, dvorski službenici (logotet, protovestijar,
    pisar, ...) i članovi domaćinstva. (videti Maglič)


    Gradske tvrđave

    Gradske tvrđave su svojim sistemom kula i bedema obuhvatale velika naselja (odnosno
    naselja u kojima je veći deo kuća izgrađen od kamena). Obično su građene oko velikih
    luka, na mestima ukrštanja karavanskih puteva ili oko velikih trgova. Unutar gradskih
    bedema nalazile su se kako stambene zgrade (kuće i dvorci), tako i sudovi, većnice,
    veće crkve (katedrale), magacini, krčme, itd. Česti su u primorju (Kotor, Dubrovnik,
    Budva), gde je skoro svaki grad bio utvrđen, dok su na kopnu kod nas vrlo retki
    (Smederevo, Beogradska tvrđava za vreme despota Stefana), ali ih je bilo po Evropi
    gde su najčešće bili tzv. slobodni gradovi tj. gradovi-republike. (videti Smederevska
    tvrđava)

    Manastirske tvrđave

    Manastirske tvrđave su služile da odbrane i zaštite monahe, crkava i crkvenog blaga,
    od pljačkaša. U njihovom središtu se nalazila crkva sa konakom. (videti Manastir
    Manasija) - Vikipedija

  4. Post #3

    #3
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Tvrđava

    Specifične vrste tvrđava

    Slovensko gradište

    Gradište je posebna vrsta utvrđenog naselja karakteristična za Slovene koji žive u
    rodovskoj zajednici i opstala je među njima do VIII veka, kada se usled pojave prvih
    država javlja potreba za većim i jačim utvđenjem. Gradište se obično nalazilo daleko
    od puteva i staza sakriveno močvarama, ritovima i šumama. Najčešće je zaštićeno
    poluprirodnim šancem ispunjenim vodom, preko koga se prelazilo drvenim mostom.
    Naredni nivo odbrane sačinjavao je zemljani bedem, u koga je ka spolja pobijeno
    zašiljeno kolje, na čijem se vrhu najčešće nalazila drvena palisada. Unutar bedema
    se nalazilo naselje sastavljeno od drvenih kućica, među kojima se obično po veličini
    izdvajao stan rodovskog vođe odnosno poglavice koji je ponekad bio i pravi drveni
    Donžon. Gradišta su običnom imala osnovu nepravilnog kruga, a pošto nisu pravljena
    da traju dugo već da se prave lako i brzo danas nema nikakvih ostataka, osim vrlo
    malo arheoloških lokaliteta. za gradište je u prošlosti korišćen i izraz „grad“
    (gradina, gradište), ali on u današnje vreme ima potpuno drugačije značenje i
    pored toga da označava neka naselja koja su stara i preko 9.000 godina kao i
    današnje urbanizovane velike aglomeracije.


    Utvrđene kule

    Utvrđene kule nisu imale bedeme, već se ceo utvrđeni kompleks sastojao od ojačane kule
    (Donžon Kule) uz koju su se nalazile zgrade za domaćinstvo, a neretko i selo. U takvoj
    kuli živeo je velmoža sa porodicom (Todorova kula) ili vojna posada (Vršačka kula) zbog
    čega su one imale status utvrđenja. Mogle su se naći i u blizini naselja (Senjska kula)
    i u njih se stanovništvo sklanjalo pred pljačkašima. (Videti Vršačka kula)

    Koncentrične tvrđave

    Koncentrične tvrđave su imale dva ili više linija odbrana odnosno bedema koji su se
    nalazili jedan unutar drugog i nisu međusobno povezane. Ima ih po Evropi, dok je kod
    nas jedini takav primer lokalitet Draškova kutina nedaleko od Niša, koji je opisao
    Feliks Kanic, ali danas nema nikakvih ostataka.


    Vodene ili ostrvske tvrđave

    Vodene (ostrvske) tvrđave su građene na ostrvima i sa svih strana su okružene prirodnim
    vodenim površinama (jezero, reka, more) i pristup im je bio moguć samo preko mostova,
    a treba istaći da je ova vrsta utvrđenja vrlo retka u unutrašnjosti kopna.(Videti
    Skadarski Žabljak)

    Treba imati u vidu da u ovu grupu ne spadaju tvrđave koje su sa svih strana opkoljene
    veštačkim šancem ispunjenim vodom. Najbliža su im utvrđenja podignuta na poluostrvima
    odnosno rtovima koje su sa kopnene strane imala veštački šanac ispunjen vodom. (videti
    Smederevski Grad (rečno poluostrvo), Tvrđava Kostur (rt u jezeru), Carigradski bedemi
    (morski rt)) Vikipedija

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Oznake za ovu temu

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta