Vrhlab


Vrhlab je bio neutvrđeni dvorac kralja Milutina (1282—1321) koji se nalazio kod
izvora reke Lab, na Kopaoniku kod sela Belasice, nedaleko od Kuršumlije. Prvi
put se pominje 14. 09. 1302. godine kada je u njemu zaključen mir između Dubrovačke
republike i kralja Srbije. Jedini oblik zaštite dvorca bio je dvospratni donžon.
Pored ostataka donžona, danas se na tom prostoru uočavaju i ostaci većeg broja
građevina.

Izgled donžona

Donžon u Vrhlabu ima dva sprata i prizemlje, sa zasvedenim ulazom smeštenim na
drugom spratu kome se prilazi drvenim stepenicama koje se lako mogu ukloniti u
slučaju opasnosti. Visina svakog sprata je 2.2—2.4 m, dok se debljina zidova
kreće od 1.55 m u prizemlju, preko 1.2 m na prvom spratu do 0.9 m na drugom spratu.

U izgradnji kule je korišćen lako lomljivi serpentin koji je slagan tako da redovi
kamenih cigala formiraju vodoravne redove, dok je kao vezivno sredstvo korišćen
čvrst malter koji sa kamenim ciglama stvara postojan građevinski materijal. O tome
da cilj graditelja nije bila samo defanzivna, nego i estetska strana kule dodatno
govori i činjenica da su uglovi kule pažljivo i lepo izgrađeni, što je postignuto
upotrebom nešto dužeg pločastog kamenja.

Prilikom gradnje unutrašnjeg dela nije toliko vođeno računa o pravilnom slaganju
kamenih cigala, ali i on odaje utisak da se prilikom gradnje imala u vidu i
estetska strana. Smanjivanje debljine zidova je rađeno sa unutrašnje strane, tako
da se sa svakim novim spratom dobijao dodatni prostor u odnosu na prethodni.

Kula poseduje strelnice i prozore, dok je ulaz u nju smešten na drugom spratu,
blizu zapadnog ugla kule. Njegova širina je oko 0.6 m, dok mu je visina od 1.2
do 1.3 m sa polukružnim svodom pri vrhu, kakav se često viđa na utvrdama iz tog
doba koje su podizali srpski vladari.

Danas je od kule opstala samo južna strana do visine 7—8 m, dok su preostale tri
četvrtine kule praktično zarušene.

Vikipedija