Srbija i dalje nema Naučni institut za istraživanje i razvoj pčelarstva, Nacionalni pčelarski program, koji je jedan od uslova za ulazak u Evropsku uniju (EU), nije još uvek usvojen, dok istovremeno ima odlične predispozicije i potencijale za razvoj ove grane poljoprivrede.

Iako je prva asocijacija na pčelarstvo med, primarna funkcija ove poljoprivredne grane je očuvanje ljudske rase na planeti i upravo zbog toga mora postojati svest o važnosti postojanja pčelarstva i razvoja istog. To je i jedan od ključnih razloga zbog kojih je novinarka u penziji u Novom Sadu Milanka Vorgić odlučila da se pre 30 godina posveti pčelama, skupljanju meda i razvoju ove grane kako bi doprinela pre svega opstanku ljudi na Zemlji.

Pčelarstvo kao zadovoljstvo i vraćanje prirodi
Kako kaže, nije bilo lako uskladiti posao novinara, koji zahteva mnogo odricanja i nema određeno radno vreme, sa poljoprivredom. Ipak, napominje, dobrom organizacijom sve se može realizovati, a još važniji uslov je ljubav prema prirodi.

Posao je pre trideset godina započeo Milankin suprug, a danas u tome učestvuje cela porodica. Milanka se, kako kaže, njemu pridružila jer pčelarstvo vidi i kao oblast koja je odvaja od svakodnevice i stresa.

"Mi imamo pčelinjak na točkovima, to je kamion sa 73 košnice i bavimo se selećim pčelarstvom. Tamo smo gde ima medonosnog bilja. To je porodični posao u koji su uključeni svi članovi porodice. Moj suprug kao glavni pčelar, ja njegova desna ruka pomoćnik i tu su uključene ćerke," navodi ona.

U porodici Vorgić ima različitih vrsta meda, od onog koji nose na uljanu repicu, preko bagremovog, lipovog, livadskog do suncokretovog meda. S obzirom na to da je pčelinjak Vorgića na točkovima, košnice su obišle veći deo Srbije, a njihove pčele bile su i u Crnoj Gori.

Varoa i klimatske promene znatno otežavaju pčelarstvo
Iako je pčelarstvo posao u kojem veći deo života uživa, praćen je i određenim poteškoćama, a jedan od najvećih problema sa kojima se ona kao pčelar susreće je varoa, krpelj koji ovoj grani poljoprivrede može znatno otežati razvoj.

"Ono što je za pčele karakteristično, to je varoa, krpelj sa kojim se borimo godinama i u jesen se uvek koriste registrovani preparati za borbu protiv varoe. Svaki pčelar je bar jednom imao problem sa pomorom pčela. Kada zazimimo pčele i mislimo da su dovoljno jake pčelinje zajednice, desi se da proleće ponekad ne dočekaju sve i bilo je slučajeva kada su stradale u toku godine," navodi ona.

Međutim, napominje, njihov pčelinjak uvek ima i rezervnih rojeva, tako da se to na proleće nadomesti. S obzirom na to da je sezona završena, pčele su ostavljene da zimuju, a trenutno su u njihovom domaćinstvu aktuelne pripreme za narednu sezonu.

Pčelinje zajednice su, osim varoom, ugrožene zbog više faktora: zbog zagađenosti sredine, loše vode, zračenja, zemlje koja je zagađena prskanjem hemijskih sredstava...

Inovativni klaster "Panonska pčela" povezuje nauku i pčelare
Kako bi njihov pčelinjak bio u rangu sa savremenim pčelinjacima u svetu, postali su deo Inovativnog klastera "Panonska pčela" koji u našoj zemlji postoji skoro šest godina. Nastao je prvenstveno zbog povezivanja pčelara sa stručnjacima u cilju unapređenja pčelarstva. Kako kaže, uz pomoć klastera mnogo toga je urađeno u njihovom pčelinjaku.

"Pre svega, dobili smo digitalnu pčelarsku vagu koja je značajna za svakog pčelara jer uz pomoć nje u svakom trenutku znamo kakav je prinos nektara i kakva je situacija u pčelinjaku," navodi Vorgićeva.

Kao značajnost postojanja ovog klastera ističe to što poljoprivrednici imaju priliku da učestvuju na različitim naučnim skupovima i povezuju se sa onima iz drugih država.

Osnivanje Naučnog instituta za istraživanje i razvoj pčelarstva
Predsednik Upravnog odbora Inovativnog klastera "Panonska pčela" Hadži Zoran Jovanović objašnjava da se važnost postojanja klastera ogleda u tome što je njegova funkcija, za razliku od udruženja, da pomogne proizvodnji; kako u skupljanju meda, tako i u borbi protiv bolesti, u primenjivanju novih tehnologija i prevashodno primeni nauke u praksi.

"Mi imamo izvanredne odnose sa Poljoprivrednim fakultetom u Novom Sadu i sa Naučnim institutom za veterinarstvo, kao i sa klasterom pčela iz Hrvatske "Roj". Nastojimo da kroz tu saradnju u narednom periodu osnujemo Naučni institut za istraživanje i razvoj pčelarstva - što je neophodno za razvoj pčelarstva," ukazuje Jovanović.

Podseća da je Srbija u obavezi da usvoji Nacionalni pčelarski program kao jedan od uslova za ulazak u EU navodeći da se to godinama odlaže.

Vorgićeva ocenjuje da je pčelarstvo, kao privredna grana koja sve više dobija na značaju, ne samo kod nas nego i u svetu, neistražena. Država je kaže ona ne vidi u pravom smislu te reči, jer da je tako, napominje, Naučni institut za istraživanje i razvoj pčelarstva i smer pčelarstvo na fakultetima bi već postojali u našoj zemlji.