VODENICA


Vodenica je građevina u kojoj se nalazi struktura sačinjena od vodeničnog točka,
mlinskog kamena i nasipne kupe. Voda, obično reka ili manji potok mehanički pokreće
vodenični točak, koji takođe sistemom vratila pokreće mlinski kamen. Mlinski kamen
rotira na stacinarnom kamenu, a mlivo (obično žitarice) polagano ulaze u sredinu
mlinskog kamena iz nasipne kupe.

Po položaju vodeničnog točka u Srbiji и Republici Srpskoj postoje dva tipa vodenica:
sa vertikalnim i sa horizontalnim točkom. U oba slučaja mlinski kamen se uvek kreće
horizontalno, direktno pomoću vratila ili kod vertikalnih pomoću sistema zupčanika.

Voda reke ili potoka dotiče jarkom, koji se zove jaz, na mlinski točak, čija rotaciја
pokreće pokretni, rotacioni, horizontalni, mlinski kamen, čijim se vrtenjem po
nepokretnom mlinskom kamenu melje ubačeno žito između njih

Prvi zapisi o vodenicama potiču iz I veka pre n.e. od strane Antipate iz Soluna.
Vodenice su bile uobičajen prizor u Evropi do početka industrijske revolucije, a u
Srbiji su bile česte do kraja 60-tih XX veka.

Vodenice na potocima se zovu potočare. Vodenice mogu biti građene od različitih
građevinskih materijala. Tako postoje vodenice brvnare, zidane vodenice i sl.

Vikipedija