Vodenički rečnik

Vodenica je drvena ili zidana zgrada (ili kombinacija brvana i zidanog dela)
u kojoj se žito melje u brašno, jarmu ili bangur.

Brana je pregrada na vodotoku koja vodu usmerava u jaz kojim ona otiče do
vodenice; mora biti uzvodno od zgrade vodenice, i mora imati visinsku razliku
u odnosu na zgradu kako bi voda tekla jazom.

Jaz je kanal od brane do vodenice kojim voda dotiče do bukve ili badnja.

Podjaz je zemljište oko jaza (dovodnog kanala).

Ustava se nalazi ispred bukve i ona zaustavlja vodu iz jaza i pušta je u bukvu.

Bukva je drvena, a u novije vreme metalna, cev koja vodu iz jaza usmerava na
vodeničko kolo ili vitlo; dimenzije bukve zavise od količine vode koja protiče
jazom i visine pada vode od jaza do vodeničkog točka.

Žljeb (korito) se koristi kao zamena za bukvu, otvorenog je tipa, ali se ređe
koristi.

Cipun je suženje na donjem kraju bukve kroz koji pod pritiskom izlazi voda iz
jaza, udara u lopatice točka i okreće ga.

Kamen za mlevenje se nalazi u zgradi vodenice; sastoji se od donjeg šireg nepokretnog
kamena i gornjeg pokretnog koji je spojen sa vrhom vretena vitla; kamen mora biti
posebne tvrdoće, a podseca se kada se uglača od mlevenja; žito upada između ova dva
kamena i melje se.

Koš je iznad gornjeg kamena i u njemu se nalazi žito koje kroz suženje ispada u otvor
gornjeg pokretnog kamena.

Čeketalo je mala letvica između koša i gornjeg kamena koja udara u kamen i odskače,
pa tako pokreće čanak na dnu koša iz kojeg ispada žito.

Okance je otvor na gornjem delu pokretnog kamena u koji upada žito iz koša.
Ključanica je naprava kojom se zaustavlja ispadanje žita iz koša.

Okoliš je ograda oko kamena koja sprečava da se brašno prosipa, već da pada u mučnjak.
Izmetalo je prolaz kroz koji pada brašno.

Paprica je udubljenje u kamenu sa donje strane.

Mučnjak je drveni sanduk u koji upada brašno.

Stolica je naprava za skidanje vodeničkog kamena.

Preslica je gvozdeni deo koji se nalazi na paprici.

Kobila je poluga za podizanje i spuštanje vodeničkog kola; time se reguliše brzina
obrtanja kola, odnosno koliko se brašno sitno melje.

Zapinjača je drvena poluga kojom se zaustavlja vitlo.

Ujam je količina brašna koju vodeničar uzima od pomeljara za usluge mlevenja; za kukuruz
je iznosio 5 %, za pšenicu 6 %, a za ječam ili zob 1 %.

Vikipedija