Raznovrsno Forum - Pokreće vBulletin
Jeftina izrada sajtova
SrbHost.com

Oglasite se ovde

Dobrodošli, ovo je Vaša prva poseta?
Registrujte se danas da biste dobili pristup svim našim funkcijama koje uključuju kreiranje tema, odgovaranje na postove, privatne poruke i još mnogo toga!

Šta čekaš?
Registrovani ste?
Prijavite se na svoj nalog odmah
Status:
Sada Pušteno:
Slušalaca:

Strana 1 od 4 123 ... PoslednjaPoslednja
Rezultati 1 do 10 od 31

Tema: Povrće - Biljne vrste

  1. Post #1

    #1
    Zlatni Član maja11 avatar Serbia
    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    U cvecu livada
    Poruke
    1.586
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    193
    Zahvaljeno
    140 Posts
    Online Vreme
    5 Days 9 Sat/a 48 Minuta 42 Sekunde
    Moć reputacije
    6

    Post Povrće - Biljne vrste

    Kres salata



    Kres salata je jednogodišnja, samonikla biljka koja raste uz reke, puteve i na ostalim ruderalnim staništima. Kao povrće koristi se mlada rozeta lišća, oko 30 dana nakon setve, ili ceo nadzemni deo biljke u fazi kotiledona. Bogat je izvor minerala i vitamina (kalijum 550, kalcijum 250, fosfor 38, magnezijum 40 i gvožđe 2,9 mg/100 g sveže kres salate, odnosno karotina 2,19, vitamina B1 0,15, B2 0,19, niacina 1,75 i C vitamina 60 mg/100 g). Najviše se koristi u svežem stanju kao salata. Ima pikantan ukus, otvara apetit, a sadrži i materije s antibiotskim delovanjem.

    Razvija rozetu lišća prečnika 15 – 20 cm. Na vrhu cvetne stabljike u uslovima viših temperatura i dugog dana razvije se grozdasti cvet s belim ili svetloružičastim cvetovima. Plod je mala mahuna, sa sitnim crvenosmeđim semenkama. U 1 g može biti 400 do 750 semena.

    Agroekološki uslovi gajenja kres salate
    Dobro uspeva i u polusenci. Klija već pri temperaturi od 5 - 6 °C, a raste pri 15 – 25 °C, gotovo na svakom zemljištu, a na dobrom vrtnom zemljištu uspeva i bez đubrenja.

    Setva kres salate
    Ako se želi kontinuirano brati, na otvorenome prostoru seje se od marta do septembra svakih deset dana. Seje se vrlo plitko, širom ili u redove 8 – 15 cm razmaka, s 5 – 8 g/m2 da se postigne skop od oko 1 000 biljaka/m2.

    U zaštićenim prostorima gaji se u plastičnim posudicama (11,5x6,5 cm, odnosno 75 cm2) na sterilnom inertnom supstratu dobrog kapaciteta za vodu. Seje se mehanizovano 2 do 3 g semena po posudici. Do nicanja održava se temperatura od 20 – 24 °C, a nakon nicanja 15 – 16 °C uz održavanje ravnomerne vlage supstrata. Kres salata klija na svetlu, pa se seme ne pokriva.

    Berba i skladištenje kres salate
    Salata se bere 15 do 30 dana nakon setve. Mlado lišće dužine 6 – 10 cm reže se u nivou zemljišta, opere i pakuje u plastične kutije šalje na tržište. Po kvadratnom metru može se postići prinos od 3 do 4 kg.

    U zavisnosti od uslova za 8 – 15 dana biljčice su u fazi otvorenih kotiledona, visine oko 5 cm. Tada se posudice slože u odgovarajuće transportne kutije. Na prodajnom mestu ili kod potrošača na sobnoj temperaturi biljčice još dnevno narastu 1 do 1,5 cm. Na rashladnoj vitrini pri temperaturi od 0 do 1 °C mogu se održati do 2 nedelje.

    Izvor:agroklub

  2.    OGLASI


  3. Post #2

    #2
    Zlatni Član maja11 avatar Serbia
    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    U cvecu livada
    Poruke
    1.586
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    193
    Zahvaljeno
    140 Posts
    Online Vreme
    5 Days 9 Sat/a 48 Minuta 42 Sekunde
    Moć reputacije
    6

    Podrazumevano Odg: Povrće - Biljne vrste

    Tikva



    Tikve imaju vrlo razgranat koren čija se glavnina nalazi u površinskom sloju zemljišta. Stabljika je vreža duga oko 10 m, obrasla dlačicama i uglavnom se ne grana. Listovi su krupni i na dugim peteljkama. Cvetovi su jednopolni, a biljka jednodoma. Seme je valjkasto i spljošteno, krem bele boje i apsolutne težine 150 – 350 g. Najčešće se beru i pripremaju kad narastu do dužine od 10 do 15 cm.

    Agroekološki uslovi za gajenje tikve
    Tikve su osetljive na niske temperature i biljka strada već od slabog mraza. Za klijanje je potrebna temperatura zemljišta od najmanje 14 °C, ali tada je klijanje vrlo sporo. Pri optimalnim temperaturama od 22 – 24 °C tikve niknu za 3 do 4 dana. Rast se zaustavlja pri 12 °C.

    Sade se na sunčana i od vetra zaštićena mesta. Potrebno im je mnogo vlage, posebno u vreme donošenja plodova. Traži dobro rastresito humusno zemljište s mnogo hranjivih materija. Najbolje uspeva na neutralnim zemljištima s pH vrednosti 6,5 do 7,5. Na težim zemljištima organsko đubrenje može poboljšati provetrenost i propusnost zemljišta za vodu. U slučaju dužih letnjih suša tikve treba navodnjavati kišenjem ili kapanjem ako se proizvode na foliji.

    Agrotehničke mere u gajenju tikve
    Plodored
    Na istu površinu tikve ne smeju doći najmanje 4 godine, a pretkultura ne sme biti nijedna tikvenjača.

    Đubrenje
    Tivu je potrebno đubriti s 25 – 40 t/ha stajskog đubriva. Osim startnog đubrenja redovno su potrebne dve prihrane azotom. Prva prihrana je sa 50 kg azota. Preporučuje pre nego biljke zatvore redove, a druga se daje folijarno ureom ili nekim kombinovanim folijarnim đubrivom.

    Nega zasada
    Tokom vegetacije, dok biljke ne zatvore redovi, usev se međuredno plitko obrađuje, da bi se zadržala dobra struktura i provetrenost zemljišta, uništili korovi i u zemljište unelo mineralno đubrivo za prihranu. Protiv korova je najsigurniji gajenje na malču od crne polietilenske folije.

    Setva / sadnja tikve
    Rasad se gaji od aprila u tresetnim posudama na prozorskoj dasci ili se sredinom maja setva obavlja na otvorenom. Sadi se na razmak oko 150 cm red od reda i 60 - 80 cm od biljke do biljke, u zavisnosti od o bujnosti kultivara. Izniknule biljke potrebno je prorediti.

    Berba i skladištenje tikve
    Redovnim ubiranjem povećava se prinos mladih biljaka i podstiče stvaranje novih plodova. Od tikve se koriste samo mladi plodovi i to ili sasvim mladi od 5 - 6 dana nakon oplodnje, kada je na njima još ostatak krunice cveta, ili malo stariji do 2 nedelje.

    Dobro ishranjena biljka uz redovnu berbu može dati 20 – 30 plodova, a to može značiti prinos od 20 – 40 t/ha. Bere se nožem ili makazama, sa oko 2 cm peteljke. Pri gajenju na otvorenom direktnom setvom tikvice se beru od početka jula do kraja avgusta u kontinentalnom području, a u mediteranskom berba počinje oko 2 nedelje ranije. Ako su vreže i lišće zdravi, može se brati do 2 meseca.

    Pakuju se u plitke gajbice do 5 kg ili u kartonske kutije. Ako je potrebno mogu se uskladištiti pri 10 °C i 95 % relativne vlage vazduha najviše nedelju dana.

  4. Post #3

    #3
    Zlatni Član maja11 avatar Serbia
    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    U cvecu livada
    Poruke
    1.586
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    193
    Zahvaljeno
    140 Posts
    Online Vreme
    5 Days 9 Sat/a 48 Minuta 42 Sekunde
    Moć reputacije
    6

    Post Odg: Povrće - Biljne vrste

    Stočna keleraba



    Stočna keleraba (podzemna keleraba) je dvogodišnja biljka. Poreklom je iz srednje Evrope i najbolje uspeva u podneblju umerene klime jer je dosta otporna na hladnoću (do -10 °C). Za gajenje su najpogodnija srednje teška zemljišta, ilovače i peskovite ilovače.

    Za ishranu se koristi koren, koji je loptastog oblika, mase od pola do više od jednog kilograma. Boja kore gornjeg dela korena, koji obično izraste iznad zemlje, je zelenoljubičasta, dok je donji deo žutonarandžast. Meso korena je bledonarandžaste boje, čvrsto je i sočno. Odlikuje se slatkastim ukusom, koji potiče od eteričnih ulja i šećera (glukoze i saharoze).

    Agroekološki uslovi za gajenje stočne korabe
    Optimalna temperatura za rast i formiranje pravilne zadebljale stabljike iznosi 14 – 20 °C danju i 8 – 12 °C noću, a temperatura zemljišta mora biti viša od 8 °C. Ako nakon sušnog perioda padne jača kiša, zadebljala stabljika puca. U trenutku presađivanja keleraba se zaliva s 30 - 40 mm vode, a zatim svakih 5 - 8 dana do stvaranja zadebljanja stabljike s 20 - 30 mm vode. Za ranu proizvodnju pogodnija su lakša zemljišta koja se brže zagrevaju, a za jesenju proizvodnju povoljnija su srednje teška zemljišta s većim kapacitetom za vodu uz reakciju zemljišta pH 6 – 7,5. Na kiselijim zemljištima potrebno je dodavati kreč.

    Agrotehničke mere u gajenju stočne korabe
    Stočna keleraba se obično sadi nakon kulture đubrene organskim đubrivima. Do ponovne sadnje na isto mesto trebalo bi proći najmanje 3 godine. U đubrenju se preporučuje 125 kg/ha azota, 65 kg/ha fosfora i 15 kg kalijuma. Seje se preciznom sejalicom na međuredni razmak od 40 – 50 cm, uz utrošak 1,5 – 2,5 kg semena po hektaru. Kada postigne željenu veličinu korena vadi se odgovarajučim iskapačem. Odstranjuje se lišće koje se koristi za stočnu hranu.

    Nega zasada stočne korabe
    Rana stočna keleraba sadi se na uzdignute gredice, koje treba pripremiti barem 2 nedelje pre planirane sadnje, da se zemljište slegne i površinski sloj dobro prosuši. Malč od crne PC folije omogućuje brže zagrevanje površinskog sloja zemljišta i bolje uslove za rast biljaka nakon sadnje. Za jesenju proizvodnju gredice nisu preko potrebne, ali pre sadnje zemljište bi trebalo dobro natopiti.

    Međuredna obrada uz prihranu azotom može se sprovesti kada stabljika počne zadebljavati. Najvažnija mera nege je održavanje vlage zemljišta iznad 65 % poljskog vodnog kapaciteta, da u slučaju jačih padavina ne dođe do pucanja zadebljale stabljike.

  5. Post #4

    #4
    Zlatni Član maja11 avatar Serbia
    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    U cvecu livada
    Poruke
    1.586
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    193
    Zahvaljeno
    140 Posts
    Online Vreme
    5 Days 9 Sat/a 48 Minuta 42 Sekunde
    Moć reputacije
    6

    Podrazumevano Odg: Povrće - Biljne vrste

    Spanać



    Spanać je jednogodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici Chenopodiaceae. Potiče iz zapadne Azije (područja današnjeg Irana) gde se gaji i konzumira već više od 2 000 godina. Kod nas se najviše proizvodi za tržište u svežem stanju na porodičnim gazdinstvima. Preko 1/3 ukupne suve materije spanaća čine belančevine, koje sadrže sve esencijelne aminokiseline. Bogat je mineralima, naročito gvožđem, a od vitamina karotinom, vitaminima B grupe i vitaminom C. Spanać ima sposobnost većeg nakupljanja nitrata koji potencijalno mogu postati štetni, naročito za decu mlađu od godinu dana. Sami nitrati nisu štetni, ali prelaskom u nitrite mogu izazvati methemoglobinemiju, koja u ekstremnom slučaju može biti i smrtonosna. Nitrati se većim delom nalaze u peteljci lista, pa se korištenjem samo liske eventualni negativni učinci smanjuju. Pospešuje izlučivanje vode iz organizma, a time olakšava rad srca i bubrega i snižava krvni pritisak. Spanać se ne preporučuje reumatičarima i bubrežnim bolesnicima zbog pospešivanja stvaranja kamenca u bubrezima.

    Agroekološki uslovi
    Temperatura
    Spanać je biljka umerene klime. Najbrže raste pri temperaturi od 18 do 20 °C. Na temperaturi nižoj od 10 °C rast je usporen. Niske temperature tokom rasta utiču na kvalitet lišća (listovi su sitniji, deblji i više naborani). Pojedini kultivari mogu podneti do -10 °C bez posebne zaštite. Klijanje započinje već malo iznad 0°C, ali vrlo sporo. Optimalna temperatura za nicanje iznosi 20 °C.

    Voda
    Količina padavina, odnosno obezbeđenost biljke vodom utiče i na sadržaj nitrata. U sušnim uslovima količina nitrata u lišću spanaća nešto je manja. Budući da u peteljci lista ima 3 do 8 puta više nitrata nego u lisci, kultivari kratkih peteljki u tom pogledu imaju prednost.

    Zemljište
    Za gajenje spanaća pogodna su lakša do srednje teška zemljišta, dobrog kapaciteta za vodu i vazduh kao i dobre propusnosti za vreme jačih padavina. Za dobru i stabilnu strukturu zemljišta poželjno je do 5 % humusa uz neutralnu ili slabo kiselu reakciju (pH 5,5 – 7,0).

    Agrotehničke mere
    Plodored
    Loše pretkulture za spanać je on sam i ostale kulture iz iste porodice. Cveklu, blitvu, šećernu i stočnu repu treba izbegavati i na susednim parcelama zbog mogućnosti prenosa virusnih bolesti. Spanać se ne seje nakon đubrenja organskim đubrivima zbog mogućnosti prevelikog nakupljanja nitrata. Zbog kratke vegetacije dobro se uklapa u plodosmenu s ostalim povrtarskim kulturama u intenzivnoj proizvodnji s 2 - 3 useva godišnje.

    Obrada zemljišta
    Za prolećnu setvu brazda se tanjira u jesen, a za jesenju setvu dodaje se mineralno NPK đubrivo (prema analizi zemljišta) u količini od 350 - 400 kg/ha formacije 8:16:24 ili 8:26:26. Potrebno je izvršiti jednu prihranu azotnim đubrivom koja ne sme biti izvršena prekasno. Na težim zemljištima dobro je formirati uzdignute gredice, a površina mora biti izravnata i fine mrvičaste strukture da se omogući što ravnomernija dubina setve.

    Đubrenje
    Đubrenje spanaća zavisi od zaliha hraniva u zemljištu, a mora se voditi računa i o biljnim ostacima prethodne kulture, koja može ostaviti znatnu količinu hraniva. Na dobro obezbeđenom zemljištu s oko 30 mg fosfora i približno isto toliko kalijuma na 100 g zemljišta kao i 0,10 - 0,30 % ukupnog azota, prinos spanaća najviše zavisi od đubrenju azotom. Zbog mogućnosti prevelikog nakupljanja nitrata u lišću, upravo đubrenje azotom treba sprovesti oprezno, u zavisnosti od namene spanaća, pretkulture, sezone gajenja, načina gajenja i kultivara. Đubrenje kalijumom u obliku kalijumova hlorida ima prednost jer hlor smanjuje nakupljanje nitrata u lišću. Na srednje obezbeđenom zemljištu azotom za đubrenje spanaća ne bi trebalo koristiti više od 100 kg/ha čistog azota, i to prvenstveno u sulfatnom ili amidnom obliku.

    Sorte
    Kultivari namenjeni preradi imaju glatke listove (da se lakše peru), dužih peteljki i uspravne rozete (lakše se kose i zahvata se više liski), srednjezelene i tamnozelene boje lišća. Kultivari za tržište više su ili manje naboranog, odnosno mehurastog, tamnozelenog lišća i kratkih peteljki. Takav se spanać bolje pakuje i manje zbija u amblaži, što omogućuje bolju aeraciju (strujanje vazduha). Od bioloških svojstava najvažnija je otpornost na visoke i niske temperature i otpornost na brzo prorastanje. U zavisnosti od tih svojstva pojedini su kultivari namenjeni za ranu prolećnu, kasnu prolećnu ili letnju proizvodnju, kao i za rano jesenje, kasno jesenje ili ozimo gajenje. Otpornost sorte na bolesti, a naročito na plamenjaču spanaća od osobite je važnosti.

    Setva / sadnja
    Vreme i način setve najviše zavisi od klimatskog podrčja. Budući da spanać može nicati već pri temperaturama oko 0 °C, a mlada biljka može podneti blage mrazeve, setva prolećnog spanaća može početi čim to vremenske prilike dopuste, odnosno stanje vlage u zemljištu omogući operacije pripreme za setvu. To u kontinentalnim područjima ponekad može biti već u drugoj polovini februara, ali u većini slučajeva krajem marta. U mediteranskom području prolećni spanać može se sejati krajem januara i tokom februara. Za ovu setvu biraju se rani kultivari, koji intenzivnije rastu, brže postignu tehnološku zrelost, ali u uslovima dužeg dana brže prerastaju. Što je kasnija setva, kasni kultivari koji sporo prerastaju imaju prednost. Pri kasnijoj setvi u uslovima navodnjavanja do berbe treba od 45 do 65 dana.

    Spanać prezimi u fazi 2 do 4 prava lista, a u proleće nastavlja rast. Tako njegova vegetacija može trajati 150 do 180 dana. Prema tome kod nas je moguća prolećna, letnja, jesenja i zimska proizvodnja spanaća, što omogućuje snabdevanje tržišta svežim spanaćem tokom cele godine.

    Spanać se direktno seje na stalno mesto preciznom sejalicom uz međuredni razmak od 15 - 30 cm, razmak u redu 3 - 5 cm i na dubinu od 3 - 4 cm. Korisno je sejati u četveroredne ili peteroredne trake s razmakom od 50 - 60 cm između traka, što omogućuje prohod traktora. Za ranu prolećnu i ozimu proizvodnju dobro je sejati na uzdignute gredice. Površina gredice se u proleće pre zagreje, a tokom jeseni i zime manje je izložena stagniranju vode u slučaju jačih padavina. Za proizvodnju za tržište, kada se beru cele rozete, planira se sklop od oko 100 biljaka po kvadratnom metru, a za preradu, kada se spanać kosi, 150 do 250 biljaka. Norma setve određuje se na osnovi apsolutne mase i klijavosti semena, a orjentaciono za 1 ha potrebno je 25 do 40 kg semena.

    Berba i skladištenje
    Na pojedinim lokacijama u mediteranskom području spanać se bere i zimi, a u kontinentalnom području ozimo gajenje otpornih kultivara omogućuje ranu prolećnu berbu. Spanać se bere kada ima 5 - 8 sasvim razvijenih listova. U tehnološkoj zrelosti biljka može imati i do 25 listova, uključujući i nerazvijene listove, u zavisnosti od sezone gajenja. Bere se pre početka prerastanja (pojave cvetne stabljike). U letnjom periodu optimalno razdoblje berbe vrlo je kratko (svega 2 do 3 dana).

    Za tržište se obično beru cele rozete spanaća, a za preradu spanać se kosi. U kućnim vrtovima za vlastite potrebe mogu se brati listovi u više navrata. Ručna berba spanaća zahteva dosta radnog vremena. Spanać za preradu kosi se odgovarajućim kombajnima koji pokošeno lišće odmah prenose u vozilo i transportuju na preradu. Prinos spanaća zavisi od roka setve, kultivara, ostvarenog sklopa i vremena berbe. Prolećni i ozimi spanać može dati prinos 10 do 20 t/ha, a jesenji 15 do 30 t/ha.

    Košenjem spanaća zahvata se manje peteljki nego berbom cele rozete, što takođe utiče na količinu nitrata. Pravilnom doradom spanaća za tržište (pranje u ledenoj vodi, pakovanje u prikladnu ambalažu u rastresitom sloju, prodaja na rashladnoj vitrini) smanjuje se mogućnost prelaska nitrata u nitrite. Spanać za zamrzavanje ili za dečju hranu treba preraditi u najkraćem mogućem roku (za nekoliko sati nakon berbe).

    Spanać za tržište neposredno posle berbe pere se hladnom vodom i nakon što se ocedi, rastresito (bez zbijanja) se pakuje u duboke gajbice. U retkim slučajevima može se skladištiti nekoliko dana u hladnjači pri 0°C i pri relativnoj vlažnosti vazduha od 95 %. Održivost u hladnjači može se produžiti vitalizacijom, procesom usporavanja starenja. Spanać se konzervira zamrzavanjem, ređe sterilizacijom u limenkama. Pre zamrzavanja blanšira se u vodi pri nešto nižoj temperaturi (80 °C) jer tako bolje sačuva boju.

  6. Post #5

    #5
    Zlatni Član maja11 avatar Serbia
    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    U cvecu livada
    Poruke
    1.586
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    193
    Zahvaljeno
    140 Posts
    Online Vreme
    5 Days 9 Sat/a 48 Minuta 42 Sekunde
    Moć reputacije
    6

    Podrazumevano Odg: Povrće - Biljne vrste

    Špargla



    Špargla je sezonsko povrće i njeni izdanci se beru u u maju i junu. U Evropi se više ceni bela špargla, iako zelena ima bolju hranidbenu vrednost. Specifični miris i ukus potiče od eteričnih ulja, tirozina i metilmerkaptana, glikozida, jantarne i asparaginske kiseline, arginina, holina, saponina i flavonoida. Špargla se ceni kao dijetalno povrće naročito za dijabetičare.

    Morfološka svojstva špargle
    Špargla je trajnica, sa životnim vekom 15 i više godina. Ona ima sposobnost da u nepovoljnim uslovima uđe u mirovanje i odbaci nadzemne delove. Sitno i nežno korenje ima adsorpcionu funkciju, a velika masa korena debljine oko 5 mm služi za deponiranje rezervi za rast novih nadzemnih organa nakon perioda mirovanja. Debelo korenje odumire nakon 3 godine, a iznad nega razvije se novo na gornjem delu podzemne stabljike, rizoma, što je razlog postupnog dizanja podzemnog busena.

    Na razgranatom rizomu pri kraju aktivne vegetacije, u jesen, formiraju se pupoljci, koji će u sledećoj vegetaciji dati nove biljke. Na četverogodišnjem do peterogodišnjem rizomu može biti 10 – 15 ili čak 30 pupoljaka.

    U početnoj fazi rasta, kada su stabljike (izdanci) dugi 15 – 25 cm, debeli na bazi 1 – 4 cm, sa zatvorenim vrhom i priljubljenim ljuspastim listovima, koriste se kao povrće. Špargla počinje da cveta u drugoj ili trećoj godini, a zatim cveta svake iduće godine. Biljke koje imaju muške cvetove imaju više izdanaka (stabljika). Plod je sočna bobica veličine zrna graška, u fiziološkoj zrelosti crvene boje, s najviše 6 semena nepravilno okruglog oblika. U 1 g može biti 40 – 60 semena.

    Agroekološki uslovi za gajenje špargle
    Temperatura
    Seme špargle sporo klija, a minimalna temperatura klijanja iznosi 15 °C. Potapanjem semena u toploj vodi četiri do pet dana (29 – 32 °C) može se znatno pospešiti nicanje. Za rast i razvoj povoljne su temperature od 12 – 26 °C.

    Voda
    U vreme aktivne vegetacije optimalna je količina padavina 240 mm, a od toga u julu i avgustu 160 mm. Prema tome, u nekim područjima špargla se može uzgajati i bez navodnjavanja, ali tamo gde su česte dugotrajne letnje suše, samo navodnjavanje može osigurati dobar prinos sledeće godine.

    Zemljište
    Za gajenje su pogodna lakša zemljišta, manjeg fizičkog otpora i bolje aeracije (vodo-vazdušnog odnosa). Za proizvodnju bele špargle pogodnija su peskovita zemljišta uz obilno đubrenje organskim đubrivima, a za zelenu šparglu pogodna su srednje teška, ali ne i teška zemljišta. Zemljišta trebaju biti neutralna i blago alkalična ili kisela (pH 5).

    Agrotehničke mere gajenja špargle
    Plodored
    Špargla je višegodišnja kultura koja ostaje na istom mestu 10 – 12 godina. Zasnivanje novog zasada na istoj površini ne preporučuje se pre 4 – 5 godina.

    Obrada zemljišta
    Za prolećno zasnivanje zasada pripremu zemljišta treba započeti već prethodne jeseni ili zime dubokim oranjem na 40 – 60 cm, ili oranjem na 30 – 40 cm s podrivanjem do 70 cm, u zavisnosti od zemljišta. Uz tu operaciju unosi se stajsko đubrivo ili drugo organsko đubrivo kao i kalijum i fosfor uz manju količinu azota. Na zemljištima kiselijim od 5,5 može se uz to dodavati i odgovarajuća količina kreča. Za direktnu setvu zelene špargle u proleće se zemljište višekratno površinski obrađuje, da bi se uništili iznikli korovi. Budući da se zbog obnavljanja mesnatog korenja ceo rizom postepeno diže prema površini zemljišta, tokom vegetacije redovi se postepeno nagrću.

    Đubrenje
    Preporučuje se organsko đubrenje svake 3 godine s 30 – 100 t/ha stajskog đubriva, do 25 t/ha treseta ili komposta, zelenišna đubrenje zaoravanjem useva boba, grahorice, deteline ili žitarica uz dodatak azota. Mineralna đubrenje raspoređena je na 5 godina i kreće se oko 75 kg/ha azota, 35 – 65 kg/ha fosfora, 165 – 185 kg/ha kalijuma.

    Nega zasada špargle
    U prvoj godini sadnje glavne su mere borba protiv korova, očuvanje površinske strukture i potrebne vlage. Međuredna obrada, naročito u prvim godinama, mora biti sasvim plitka, da se ne ošteti korenje.

    Setva / sadnja špargle
    Seje se prethodno namočeno seme u toploj vodi, kao što je već spomenuto, u redove na razmak 1,2 – 2 m, ili u dvoredne trake s razmakom redova u traci 30 – 40 cm. Razmak semena u redu planira se na 10 – 15 cm uz dubinu setve od 5 cm. Za takvu setvu potrebno je 1 – 2 kg/ha semena.

    Berba i skladištenje
    Kada na 20 cm dubine zemljišta temperatura dostigne 12 °C, iz podzemnog izbojka počinju klijati novi izdanci. Tada počinje berba. Maksimalni kapacitet rodnosti špargle postiže se ručnom berbom 2 - 3 puta dnevno, a neki proizvođači beru svaki dan, što omogućuje veću zastupljenost viših klasa. Zelena špargla bere se kada je izboj 18 – 23 cm dug, a vrh mu je još sasvim zatvoren. Reže se posebnim nožem, malo iznad površine zemljišta, ali postoje i mehanizovana berba (kombajn). Bela špargla se može saditi ispod folije kojoj je jedna strana skroz pričvršćena, tako da berači s jedne strane otkriju foliju, uberu izdanke i red pokriju folijom.

    Ubrane špargle ispiraju se pod mlazom vode, sortiraju se u snopiće po 0,5 kg i pakuju pojedinačno u perforifranu PE foliju. Slažu se u letvarice ili kartonske ugaoije i prekriju folijom. Bela špargla može se skladištiti do 15 dana na temperaturi od 1 °C i pri relativnoj vlagi vazduha od 95 %. Zelena špargla takođe je osetljiva, pa put od berbe do dorade mora biti što kraći. Ona se često ne treba prati, nego se odmah klasira po dužini i debljini, slaže u snopiće i ravno podreže.

  7. Post #6

    #6
    Zlatni Član maja11 avatar Serbia
    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    U cvecu livada
    Poruke
    1.586
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    193
    Zahvaljeno
    140 Posts
    Online Vreme
    5 Days 9 Sat/a 48 Minuta 42 Sekunde
    Moć reputacije
    6

    Podrazumevano Odg: Povrće - Biljne vrste

    Leblebija



    Leblebija je jednogodišnja zeljasta biljka. Koren joj je vretenast i razgranat i dopire do 1 m dubine, a 40 – 50 % ukupne mase korena nalazi se dublje od 20 cm zemljišta, što mu omogućuje dobru snabdevanje vodom i hranivima iz dubljih slojeva zemljišta. Stabljika pri kraju vegetacije odrveni, a može biti visoka 30 – 80 cm. Listovi su neparno perasti, sa 13 – 17 liski a grančice i mahune su prekrivene sitnim dlačicama. Cvetovi su leptirasti, sitni beli, ružičasti, ređe plavičaste boje. Seme leblebije nalazi se u kratkoj, dlakavoj mahuni (1 – 4 cm duga), koja najčešće sadrži jednu do dve semenke. Boja semena može biti krem, žuta, smeđa, zelena ili crna. Izgledom je slična plodu graška osim što je leblebija malo veća i nema baš pravilan okrugao oblik. Zrela mahuna ne puca, a prezrela otpada. Na jednoj biljci može biti do 100 mahuna.

    Agroekološki uslovi za gajenje leblebije
    Temperatura
    Minimalna temperatura za nicanje iznosi 5 – 6 °C, ali u takvim uslovima niče za oko 3 nedelje. Pri temperaturi zemljišta od 8 – 10 °C niče za 10 – 15 dana, a najbrže je nicanje pri 25 °C za 5 dana. U početnoj fazi rasta leblebija je otporna na niske temperature i može podneti -6 do -8 °C. Kasnije se potreba za toplotom povećava, pa je optimalna temperatura u vegetativnoj fazi 20 – 24 °C, a u vreme cvetanja oko 25 °C.

    Voda i zemljište
    Leblebija je jedna od najotpornijih mahunarki na sušu. Najveća joj je potreba za vodom u vreme formiranja pupoljaka i u cvetanju. Uspeva gotovo na svakom zemljištu, osim vrlo teških i vrlo kiselih zemljišta. Podnosi blago zaslanjena zemljišta.

    Agrotehničke mere pri gajenju leblebije
    Najbolje pretkulture su mu okopavine, a posle njih strne žitarice. Leblebija se može češće uzgajati na istoj površini, što je prednost za sušna područja, gde nema mogućnosti za navodnjavanje. U osnovnoj obradi i pripremi zemljišta za setvu preporučuje se đubrenje na bazi 20 – 30 kg/ha azota, 40 – 90 kg/ha fosfora i 20 – 35 kg/ha kalijuma.

    Setva leblebije
    Gaji se u mediteranskom području i seje se od kasne jeseni do ranog proleća. Klija pri niskim temperaturama i dobro podnosi mrazeve, pa se u kontinentalnom delu može sejati već početkom marta. Može se sejati na međuredni razmak od 30 – 70 cm, a razmak u redu 10 – 30 cm, što pretpostavlja potrebu semena od 50 – 15 kg/ha, u zavisnosti od krupnoće. Dubina setve iznosi 5 – 7 cm, dublja je na lakšim i suvljim zemljištima, a plića na težim i vlažnijim. Ako je posejana na širi razmak, može se vršiti međuredna kultivacija.

    Berba i skladištenje leblebije
    Leblebija prilično ujednačeno sazreva, a mahune ne pucaju, pa je lako odrediti termin žetve. Žetva se obavlja adaptiranim kombajnom kao za pasulj. Na manjim površinama biljke se čupaju ili žanju, a nakon sušenja vrše. Prinosi zrna mogu dostići 3,2 t/ha. nakon žetve seme treba sušiti, pa tek onda uskladištiti.

  8. Post #7

    #7
    Zlatni Član maja11 avatar Serbia
    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    U cvecu livada
    Poruke
    1.586
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    193
    Zahvaljeno
    140 Posts
    Online Vreme
    5 Days 9 Sat/a 48 Minuta 42 Sekunde
    Moć reputacije
    6

    Podrazumevano Odg: Povrće - Biljne vrste

    Salata



    Salata pripada porodici glavočika (Compositae). Glavičasta salata sadrži prosečno 94 % vode, 2 % šećera, 0.6 % sirove celuloze, 0.6 % mineralnih materije i 1.2 % sirovih proteina. Salata je bogata vitaminom C, B1, B2, karotinom i dr. Od mineralnih materije bogata je solima kalijuma, gvožđa, fosfora i dr.

    Iz glavnog korena salate izbijaju postrane korenove žilice prvog i drugog reda. Kako je salata jednogodišnja zeljasta biljka masa korena smeštena je u površinskom sloju zemljišta, to je očito kod biljaka koje se gaje iz rasada. Lišće je sedeće, okruglo, nazubljeno što zavisi od sorte salate. Cvetno stablo je razgranato, a na vrhu grana nalaze se glavičaste cvasti sa žutim cvetovima. Salata je samooplodna biljka. Seme za setvu je sitno, a klijavost zadržava 4-5 godina.

    Salate glavatice dele se u dva tipa:

    Kristalke - ivice listova jače su nazubljene
    Maslenke - (puterice) nežnih su listova i ravnog lisnog obruba
    Agroekološki uslovi
    Temperatura
    Najpogodnije vreme gajenja na otvorenom je proleće i jesen, kada temperatura nije visoka. Seme salate niče na temperaturi 15-20 ºC, seme iznikne za 2-4 dana. Za otprilike 45-55 dana (što zavisi od sorte) salata dostiže svoj maksimum rasta. Temperatura viša od 20 ºC, posebno, ako je suvo zemljište i vazduh, nepovoljno će se odraziti na količinu i kvalitet prinosa.

    Voda
    Za salatu je potrebno rastresito humusno zemljište koje dobro zadržava vlagu. Tokom gajenja salate biljke trebaju dovoljno vlage, što znači do zatvaranja sklopa, a to je početak glavičanja. Potrebno je 15 l vode/m2 dva puta nedeljno ako nije intenzivan sunčani period. Zalivanje treba primeniti ako je to moguće kada nisu jako oblačni dani.

    Zemljište
    Salata najbolje uspeva na plodnom i rastresitom zemljištu, bogatom organskim materijema. Staklenička zemljišta uglavnom su pripremljena tako da se na njima salata veoma uspešno gaji i razvija. Treba imati na umu da je ova biljka veoma osetljiva na visoku koncentraciju soli u zemljištu. Optimalne vrednosti pH zemljišta za salatu su 6,0-6,5-7.

    Agrotehničke mere
    Plodored
    Salata može podneti dugotrajni gajenje na istoj površini, ali ipak je poželjna barem jedna pretklutura iz druge porodice. Zbog kratke vegetaciju salate, moguće je odgajiti 2-3 useva godišnje, a često se salata gaji i kao međukultura.

    Obrada zemljišta
    Zemljište se obrađuje na dubini 20-25 cm, a mineralna đubriva ne treba zaoravati jer se korenov sistem salate razvije dosta plitko, pa se usled čestih zalivanja mineralna hraniva lako spuste do potrebne dubine. U jesen je dobro u zemljište zaorati stajsko đubrivo ili zreo kompost. Kako je u zaštićenom prostoru uglavnom supstrat kvalitetan, obrada zemljišta ne predstavlja poseban problem. Na mestima gde je došlo do zbijanja zemljišta prilikom gajenja prethodne kulture obavezna je mera podrivanja sa specijalnim mašinom - podrivačem. Ova mera omogućuje rastresanje zemljišta i provetravanje do 35-40 cm dubine.

    Đubrenje
    Rano u proleće zemljište se fino rastrese, a predsetveno se može dodati oko 150 kg/ha mineralnog đubriva NPK 7:14:21 (ako agrohemijska analiza zemljišta nije izvršena i nema preporuke). Tokom rasta usev treba prihranjivati KAN-om, i to od 70-100 kg/ha (kod primene ovog đubriva treba pripaziti da granule ne dođu na list salate što bi izazvalo palež).

    Setva i sadnja
    Da bismo salatu brali početkom 12 meseca u zaštićenom prostoru, setva se obavlja oko 20. oktobra, a rasađivanje mesec dana posle. Berba se uglavnom obavlja kroz 5-10 dana. U savremenoj stakleničkoj proizvodnji rasada salate, gaji se u specijalno pripremljenim sabijenim tresetnim kockicama veličine 3-4 cm. Setva se obavlja piliranim semenom pomoću specijalnog mašine koji ulaže jednu po jednu semenku u svako konusno udebljenje kockica. Zasejane kocke treba zaliti i pokriti plastičnom folijom dok seme ne počne nicati. Uz optimalne uslove rasad je spreman za rasađivanje za 20-ak dana. Da bi se postigao navedeni rok prispeća sadnica, bitno je da se do nicanja održava temperatura 15-18 ºC, a posle nicanja 10-12 ºC. Relativna vlažnost vazduha održava se između 60-70 %. Rasad se proizvodi i u plastičnim ćelijama ili u ćelijama od stiropora i na taj način postiže se ušteda u potrošnji supstrata. Ako se salata seje na stalno mesto na gredici, mora se načiniti 1 cm duboki kanalčić. Salata se proređuje u više navrata, tako da se postigne konačni razmak između biljaka 25-30 cm, a razmak redova 30 cm. Razmak zavisi od bujnosti sorte, kvaliteta zemljišta i vremenskih uslova. Salatu je najbolje sejati u nekoliko navrata, kako ne bi dozrela sva odjednom. Svakako se daje prednost gajenju iz rasada, zato što se biljke razvijaju brže i ravnomerno, a semena se troši manje.

    Proizvodnja salate u staklenicima i plastenicima
    Salata se lako i uspešno može uzgajati u staklenicima koji su prvenstveno namenjeni gajenju osetljivih stakleničkih kultura (paradajza, krastavaca, paprike itd.). Kao kultura s relativno kratkim vegetiranjem (55-65 dana) veoma se uspešno uklapa u stakleničke plodorede. Zbog skromnijih potreba za toplotom i svetlošću vrlo uspešno se može uzgajati u zimskom periodu. U našim krajevima najčešće se gaji kao predusev ostalih povrtarskih kultura, kao što su paradajz i krastavac, čiji se rokovi sadnje i skidanja mogu idealno podesiti za predsezonsku proizvodnju nakon skidanja salate.

    Nega zasada
    Ako se seje za gajenje rasada, za 3 nedelje biljke će biti toliko razvijene da će se lako presađivati. S rasadom bi trebalo vrlo oprezno rukovati jer je oštećen jako osetljiv na sivu plesan.

    Berba
    Berba se vrši u nekoliko navrata. Glavice se seku tek kada postignu određeni oblik, veličinu, čvrstoću, a često se bere ranije ako su cene povoljne i ako je veća potražnja na tržištu. Blagim dodirom dlana na vrh glavice određuje se njena zrelost. Kako su glavice salate gotovo uvek vlažne vrlo je osetljiva na mehaničke dodire i prilikom rezanja glavice trebalo bi biti vrlo pažljiv. Salata se reže odmah iznad prvog prstena - lišća u rozeti. Obrana se salata slaže u gajbice i prenosi se u hladnjače. Salata se može uspešno čuvati 2-3 nedelje na temperaturi 1-2 °C i pri relativnoj vlažnosti vazduha od 95 %. Bere se ručno ili mehanički.

  9. Post #8

    #8
    Zlatni Član maja11 avatar Serbia
    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    U cvecu livada
    Poruke
    1.586
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    193
    Zahvaljeno
    140 Posts
    Online Vreme
    5 Days 9 Sat/a 48 Minuta 42 Sekunde
    Moć reputacije
    6

    Podrazumevano Odg: Povrće - Biljne vrste

    Rukola



    Rukola je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka. Gaji se zbog lišća oštrog pikantnog ukusa i bogatog vitaminima. Ima stimulativno delovanje na ljudski organizam, naročito za želudac i creva.

    Na skraćenoj stabljici u vegetativnoj fazi razvija rozetu lišća. Listovi su na kratkim peteljkama, više ili manje urezani, mogu biti do 20 cm dugi i 6 cm visoki. Pri višim temperaturama razvija se cvetna stabljika s grozdastim cvastima bele ili svetložute boje s ljubičastim žilicama na laticama. Plod je mahuna sa sitnim okruglim semenom apsolutne težine oko 2g.

    Agroekološki uslovi za gajenje rukole
    Rukola je kultura skromnih zahteva za toplotom i otporna je na mrazeve. Zato se može proizvoditi tokom cele godine. Uspeva na gotovo svakom zemljištu. Rukoli je potrebno bogato zemljište koje zadržava vlagu i delimično zasenjeno mesto za sadnju. Tokom vrućina možda će trebati dodatnu senku jer će u suprotnom proizvoditi listove lošijeg ukusa. Ova biljka najbolje uspeva na lakim peskovitim i srednje teškim zemljištima pH neutralne ili alkalne reakcije.

    Agrotehničke mere pri gajenju rukole
    Obrada zemljišta za rukolu je slična kao i za drugo lisnato povrće. Osnovna obrada izvodi se na dubinu 20 cm, uz stabilnu površinsku pripremu jer se rukola gotovo isključivo proizvodi direktnom setvom iz semena, a seme je veoma sitno (masa 1 000 semena je oko 15 g). Đubri se sa oko 60 - 80 kg/ha azota, 60 - 80 kg/ha fosfora i 100 - 120 kg/ha kalijuma. Nega useva se sastoji od međuredne obrade i navodnjavanja.

    Setva rukole
    Može se sejati od februara do septembra u više navrata uz razmak redova 15 – 30 cm, a proređuje se na 5- 10 cm biljka od biljke. Dubina setve je oko 1 cm. Niče za nekoliko dana.

    Berba i skladištenje rukole
    Za 40 – 60 dana može se brati. Lisne se rozete čupaju, operu i prodaju u vezicama ili se listovi režu i prodaju slično kao matovilac. Na 1m2 može se postići prinos do 2 kg.

  10. Post #9

    #9
    Zlatni Član maja11 avatar Serbia
    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    U cvecu livada
    Poruke
    1.586
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    193
    Zahvaljeno
    140 Posts
    Online Vreme
    5 Days 9 Sat/a 48 Minuta 42 Sekunde
    Moć reputacije
    6

    Podrazumevano Odg: Povrće - Biljne vrste

    Rotkvica



    Rotkvica je jednogodišnja biljka. Gaji se zbog zadebljalog hipokotila koji se na donjem delu produžuje u tanki pravi koren, a na gornjem delu ima vrlo skraćenu stabljiku s rozetom lišća. Veći tipovi koji sporije rastu, često duguljastog korenja, obuhvataju velike sorte za prezimljavanje i orijentalne sorte poznate kao 'mooli' ili 'daikon'. Cvetovi su skupljeni u grozdastu cvet. Plod je komušica s 3 – 6 semena, svetlo smeđe boje i nepravilno okruglog oblika. U 1 g može biti 100 do 200 semena.

    Agroekološki uslovi za gajenje rotkvice
    Temperatura
    Najbrže raste pri umerenim temperaturama oko 17 ºC, minimalna joj je temperatura rasta 5 ºC, a može podneti niske temperature do -4 ºC.

    Voda
    Ravnomerna vlažnost zemljišta od 60 – 75 % poljskog vodnog kapaciteta naročito je važna za kvalitet rotkvice.

    Zemljište
    Rotkvica ima prosečno plitak koren. Zato joj najbolje odgovara lagano, humusno zemljište, dobre strukture, koje nakon navodnjavanja kišenjem ne stvara pokoricu. Najbolje uspeva pri pH 5,6 do 7.

    Agrotehničke mere gajenja rotkvice
    Plodored
    Plodored rotkvice iznosi 3 godine i nije je poželjno sejati odmah nakon drugih kultura iz iste porodice. Seje se nakon kulture koja je đubrena organskim đubrivima. Dobro se uklapa i kao pretkultura i kao postrni usev.

    Obrada zemljišta
    Zemljište se obrađuje na 20 – 30 cm dubine, formiraju se gredice, površina direktna i obradi frezom, a prema potrebi i lagano povalja. Nakon setve zemljište je potrebno poravnati.

    Đubrenje
    Nakon kulture koja ostavlja dosta azota u zemljištu (grašak, pasulj mahunar) često nije potrebno đubriti azotom jer prevelike doze mogu delovati na smanjenje kvaliteta. Đubrenje se obavlja jednom i to pre setve s 400 kg/ha NPK 7-20-30 + gvožđe (Fe) + cink (Zn) 150 - 200 kg/ha Uree 46 %.

    Nega zasada
    Od mera nege useva najvažnije je pravovremeno navodnjavanje, da vlažnost zemljišta ne padne ispod 60 % poljskog vodnog kapaciteta. U vreme visokih temperatura potrebno je dnevno orošavanje.

    Setva / sadnja rotkvice
    Rotkvica se može početi sejati čim to vremenske prilike omoguće, u zavisnosti od stanja zemljišta i temperaturnih uslova. To je obično u martu u kontinentalnom području. Seje se preciznom sejalicom uz razmak redova 15 – 20 cm, oko 350 semena po m2, na dubinu od 1 do 1,5 cm. Za rane setve preporučuje se prekrivanje gredica perforiranom PE folijom ili agrotekstilom.

    Berba i skladištenje rotkvice
    Pri gajenju na otvorenom rotkvica se može brati od aprila do početka novembra, a u mediteranskom području i nešto ranije u proleće i kasnije u jesen. Na većim površinama bere se mehanizovano, a na manjim površinama ručno, čupanjem.

    Nakon berbe vežu se u vezice i slažu u gajbice. Ako se mehanizovano bere, rotkvica se obično prodaje bez lišća, s korenom ili bez nega, oprana i pakovana u manje gajbice ili jedinična pakovanja u PE vrećice.

  11. Post #10

    #10
    Zlatni Član maja11 avatar Serbia
    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    U cvecu livada
    Poruke
    1.586
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    193
    Zahvaljeno
    140 Posts
    Online Vreme
    5 Days 9 Sat/a 48 Minuta 42 Sekunde
    Moć reputacije
    6

    Podrazumevano Odg: Povrće - Biljne vrste

    Rotkva



    Rotkva je dvogodišnja je biljka. U prvoj godini razvije hipokotilsku krtolu, u donjem delu je koren, a na vrhu vrlo skraćena stabljika s rozetom izduženog, dlakavog lišća. Krtola može biti okruglog, valjkastog ili konusnog oblika. Spolja je načešće crne boje, ali ima kultivara smeđe i krem bele boje. Unutrašnje tkivo je belo, sočno i jedro. Na cvetnoj stabljici visine 1,5 m, nalaze se grozdaste cvasti s cvetovima bele, ružičaste ili ljubičaste boje. Plod je komušica s oko 6 – 8 semena. U 1 g može biti 100 – 160 semena.

    Zahvaljujući svom mirisu i ukusu, u ishrani podstiče apetit i pojačava lučenje želučanog soka. Teže se vari i stoga je treba što više usitniti. Povoljno deluje na izlučivanje sluzi iz organa za disanje pa se preporučuje kod bronhitisa, prehlade i kašlja.

    Agroekološki uslovi za gajenje rotkve
    Temperatura
    Minimalna temperatura za klijanje iznosi 1 – 2 ºC, a pri 20 ºC niče već za 2 dana. Optimalna temperatura za rast i razvoj iznosi 15 – 20 ºC.

    Voda
    Za kasnu prolećnu i letnju setvu potrebno je navodanjavanje kako bi se omogućlo jednolično nicanje.

    Zemljište
    Najbolje uspeva na srednje teškim, ilovastim zemljištima, bogatim humusom, dobre strukture i propusnosti uz pH 5,6 – 7.

    Agrotehničke mere gajenja rotkve
    Plodored
    Rotkva se ne sme sejati na istome mestu 3 do 4 godine, a kupusnjače su joj loši predusevi. Gaji se nakon kulture đubrene organskim đubrivom.

    Obrada zemljišta
    Zemljište se obrađuje na 20 – 30 cm dubine, formiraju se gredice, površina zemljišta se obradi frezom, a prema potrebi i lagano povalja.

    Đubrenje
    Đubrenje rotkve usklađuje se prema planiranom prinosu i zalihama hraniva u zemljištu. Azot se primenjuje u više navrata da bi se izbrgao prenagli rast, koji može prouzrokovati sunđerasti koren. Za ostvarenje prosečnog prinosa od 100 kg/100 m2 rotkve, preporučuje se đubrenje s 0,25 kg azota, 0,1 kg fosfora i 0,5 kg kalijuma.

    Nega zasada
    Međuredna kultivacija i navodnjavanje kišenjem posle setve i tokom vegetacije osigurava stabilan prinos i kvalitet rotkve.

    Setva / sadnja rotkve
    Najčešće se gaji direktnom setvom, ali je moguće i gajenje iz rasada. Seje se na otvorenom kada se temperatura ustali iznad 12 ºC, što u kontinentalnom području bude u drugoj polovini aprila. Može se sejati sve do sredine jula, pa se može uzgajati i kao postrni usev nakon ranog krompira, graška ili žitarica. Seje se na gredice uz razmak 25x20 cm, odnosno 20 semena po m2. U zavisnosti od o krupnoće semena i načina setve potrebno je 4 – 8 kg semena po hektaru.

    Berba i skladištenje rotkve
    Rani kultivari beru se 50 – 60 dana nakon sejanja. Na lakšim zemljištima rotkva se može čupati ili vaditi odgovarajućim mašinama. Jesenja rotkva obično se vadi u oktobru ili početkom novembra. Sa nje se odstranjuje lišće i pakuje u duboke gajbice ili mrežaste vreće od sintetičkih vlakana, i tako se oprema za tržište. Prinosi mogu iznositi od 20 – 50 kg/ha.

    Slaže se u vezice ili nakon orezivanja lišća pere i pakuje u perforirane PE vrećice za jediničnu prodaju. Rana rotkva s lišćem može se skladištiti do 2 nedelje pri temperaturi od 0 ºC i relativnoj vlazi vazduha 95 %, a bez lišća do mesec dana. Jesenja rotkva najčešće se skladišti u podrumima i trapovima, gde se može održati 4 – 6 meseci.

Strana 1 od 4 123 ... PoslednjaPoslednja

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Slične teme

  1. Rižoto sa povrćem
    Od maja11 u forumu Prilozi i Variva
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 21.12.2019, 12:27
  2. Ragu od povrća
    Od maja11 u forumu Prilozi i Variva
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 21.12.2019, 12:25
  3. Gratinirano povrće
    Od maja11 u forumu Prilozi i Variva
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 21.12.2019, 12:24
  4. Najpoznatije vrste belog vina
    Od maja11 u forumu Belo Vino
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 10.12.2019, 13:55
  5. Meksička supa od povrća
    Od maja11 u forumu Supe i Čorbe
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 08.12.2019, 07:32

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta