Redovna fizička aktivnost poboljšava zdravlje i štiti od bolesti

Fizički neaktivan stil života postao je globalni zdravstveni problem. Nedovoljna fizička aktivnost je jedan od 10 vodećih uzroka smrti, bolesti i nesposobnosti.

Oko dva miliona ljudi godišnje umire od posledica fizičke neaktivnosti. Brzo širenje gradova u razvijenim zemljama, gužva, siromaštvo, saobraćaj, nekvalitetan vazduh, nedostatak parkova, pešačkih zona, prostora za sport i rekreaciju, čine fizičku aktivnost teško dostupnom. U nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju sve je popularniji fizički neaktivan stil života, a posledice su povećana učestalost gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, ali i malignih oboljenja, piše "Danas".

Istraživanja su pokazala da su i deca sve manje fizički aktivna i da slobodno vreme radije provode ispred televizora ili kompjutera. Procenjuje se da u mnogim zemljama, podjednako u razvijenim i zemljama u razvoju, više od dve trećine mladih nije dovoljno aktivno. Nedovoljna fizička aktivnost kod dece može imati zdravstvene posledice u kasnijem životnom dobu, ali i aktuelne posledice na pravilan rast i razvoj dece.

Zašto je redovna fizička aktivnost neophodna

Fizička aktivnost, zajedno sa pravilnom ishranom i izbegavanjem pušenja su efikasan, isplativ i održiv način za unapređenje zdravlja za sve. Fizička neaktivnost značajno doprinosi masovnosti hroničnih bolesti. Redovna fizička aktivnost smanjuje rizik za nastanak bolesti srca, šloga, malignih tumora dojke i debelog creva. Fizička aktivnost poboljšava metabolizam šećera u krvi, smanjuje količinu masti u organizmu i snižava krvni pritisak, a ovo su glavni načini kojima smanjuje rizik kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Fizička aktivnost smanjuje rizik nastanka tumora debelog creva, smanjujući vreme zadržavanja hrane u crevima i povećavajući nivo antioksidanasa.

Fizička aktivnost smanjuje rizik malignih tumora dojke, što može biti rezultat njenog dejstva na metabolizam hormona. Bavljenje fizičkom aktivnošću poboljšava zdravlje mišićno-skeletnog sistema, kontroliše telesnu težinu i smanjuje simptome depresije. Mogući korisni efekti na mišićno-skeletni sistem su smanjenje bolova u leđima, prevencija osteoporoze i padova, kao i gojaznosti. Fizička aktivnost redukuje psihološke posledice sedenternog načina života kao što su stres, napetost, depresija, usamljenost.

Fizička aktivnost ima i ekonomske koristi, posebno u smanjenju medicinskih troškova, povećanje produktivnosti i zdravije psihičko i socijalno okruženje.

Stečene navike u pogledu fizičke aktivnosti u detinjstvu i adolescenciji će se verovatno održati tokom daljeg života obezbeđujući osnovu za aktivan i zdrav život. Loše životne navike, kao što su sedenterni - pasivan, sedeći način života, loša ishrana, pušenje i zloupotreba alkohola i droga, prihvaćene u mladosti će se najverovatnije zadržati. Fizička aktivnost nije samo stvar ponašanja pojedinca. Politika zajednice i inicijative treba da budu takvi da stvore sredinu koja će pomoći ljudima da budu fizički aktivni. Ovo podrazumeva opštinsko i državno planiranje zaštite životne sredine i parkova za šetnju, relaksaciju, druženje i obezbeđenje mogućnosti za plivanje i vožnju bicikla.

Šta se postiže sa samo 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno

- Unapređenje zdravlja

- Sagorevanje kalorija i postizanje željene telesne mase

- Smanjenje nivoa šećera i holesterola u krvi

- Fizički aktivne osobe su bolje raspoložene, zadovoljnije sobom, u boljoj kondiciji i bolje reaguju na stres

- Čak 50 odsto smanjenja rizika za nastanak bolesti vezanih za fizičku neaktivnost (bolesti srca, šećerna bolest i gojaznost)

- Smanjenje rizika za nastanak povišenog krvnog pritiska i smanjenje krvnog pritiska kod osoba kojima je povišen

- Očuvanje koštane mase i na taj način prevencija osteoporoze

- Smanjenje psiholoških posledica sedenternog načina života, kao što su stres, nervoza, depresija i usamljenost