Raznovrsno Forum - Pokreće vBulletin
Jeftina izrada sajtova
SrbHost.com

Oglasite se ovde

Dobrodošli, ovo je Vaša prva poseta?
Registrujte se danas da biste dobili pristup svim našim funkcijama koje uključuju kreiranje tema, odgovaranje na postove, privatne poruke i još mnogo toga!

Šta čekaš?
Registrovani ste?
Prijavite se na svoj nalog odmah
Status:
Sada Pušteno:
Slušalaca:

Strana 2 od 3 PrvaPrva 123 PoslednjaPoslednja
Rezultati 11 do 20 od 30

Tema: Julijanski kalendar za April

  1. Post #11

    #11
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.858
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    88
    Zahvaljeno
    73 Posts
    Online Vreme
    1 Dan/a 14 Sat/a 31 Minuta 43 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Julijanski kalendar za April

    STRADANjE PREPODOBNOG MARKA, episkopa ARETUSKOG

    [Only registered and activated users can see links. ]

    11 april / 29 mart

    O STRADANjU prepodobnog Marka, episkopa aretusijskog, sveti Grigorije Niski u svojoj Prvoj Reči protiv bogomrskog cara Julijana Odstupnika piše ovo: Ko ne zna šta se dogodi divnom Marku aretusijskom? I ko se neće setiti povesti o njemu? On je u vreme cara Konstantina Velikog razorio neki hram neznabožački, i mnoge neznabošce izveo iz zablude na put spasenja, ne samo svojim blagovestnim besedama nego isto tako i svojim besprekornim životom. Stoga su ga mrzeli i bili ljuti na njega svi demonoljubivi Aretusijanci. I kada neznabošci dobiše silu za carovanja Julijana Odstupnika, u to ljuto vreme prepodobnog Marka dočepaše ruke mučitelja. Plamen gneva neznabožačkog buknu, i stade se naglo širiti. Videći to, prepodobni namisli da se ukloni, ne toliko od straha, koliko povinjujući se zapovesti Gospodnjoj: Kad vas poteraju u jednom gradu, bežite u drugi (Mt. 10, 23). Jer nama se naređuje da se sklanjamo od gonitelja. Jer hrišćani, ma da junačni i čvrsti u trpljenju, treba da se ne samo staraju o svome spasenju nego i da gonitelje štede, da ne bi, besni od zlobe, naneli sebi veliku pogibao.

    I kada sveti Marko vide gde zbog njegovog bekstva i skrivanja druge zlostavljaju, tlače, kinje, i na teške duševne muke stavljaju, on donese odluku, te se vrati iz bekstva, i dobrovoljno se prijavi razjarenim neznabošcima. I kakvu onda svirepost ne dožive? koju muku ne izmisliše? Svaki se trudio da mu zada posebnu muku; no to mnoštvo muka samo raspaljivaše svetiteljevo junaštvo. I to ih naročito dovođaše do besa što su smatrali da se on vratio među njih, ne toliko što je hrabar u mukama, već što ih prezire i nipodaštava. I starac svetitelj, dobrovoljni stradalnik, bi vučen kroz grad, mučen, šiban, grđen od sviju, od mladih i starih, od ljudi i žena, od gradonačelnika i prvaka. Svi su se utrkivali, ko đe mu naneti veću pakost i grubost. Mislili su da je velika stvar - izložiti mukama mnogim i satrti starca koji se junački držao. Vukoše ga po ulicama, valjaše ga po blatu, na muke dodavahu uvrede, čupaše ga za kosu, kidahu mu delove tela, gurahu ga, telo mu noževima bodijahu. I taj tužni prizor okrenuše na smeh i potsmeh: privezaše ga za drvo, odrezaše mu uši tankim a jakim koncima, pa ga onda obnažiše i medom namazaše, pa ostaviše na letnjoj vrućini, da bi ga ose, komarci i stršljenovi izujedali. No mučenik Hristov, iako sasvim star, pokazivaše se vrlo mlad u podnošenju muka, lice mu ostade svetlo, pa čak i u samim tim mukama on nalažaše neku nasladu, i rugaše se mučiteljima. Još se i to kazuje o njemu, da bolove nije osećao, već kao da je neko drugi stradao a ne on. I stradanje svoje smatrao je za slavu svoju, ne za nevolju.

  2.    OGLASI


  3. Post #12

    #12
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.858
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    88
    Zahvaljeno
    73 Posts
    Online Vreme
    1 Dan/a 14 Sat/a 31 Minuta 43 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Julijanski kalendar za April

    Prepodobni Jovan Lestvicnik

    [Only registered and activated users can see links. ]

    12 april / 30 mart

    O životu svetog Jovana Lestvičnika, pisca Lestvice, ne zna se mnogo. Obično se uzima da je rođen 525. godine, verovatno u Carigradu, u pobožnoj porodici bogatih i znamenitih carigradskih plemića, svetih Ksenofonta i Marije. Prema onome što o njemu piše monah Danilo, sveti Jovan je došao u Sinajski manastir kada je imao šes-naest godina. Sinajski manastir, od IX v. poznat pod imenom svete Ekaterine, sagradio je vizantijski car Justinijan 527. godine u severnom podnožju jednog od glavnih sinajskih vrhova, Džebel Muse, na Sinajskom poluostrvu. Manastir je ubrzo postao središte duhovnog života i stecište monaha iz Egipta i Palestine, pa čak i iz drugih, daljih zemalja. Tu dolazi i sveti Jovan, i živi pod rukovodstvom svetog starca Martirija sve do starčeve smrti, punih devetnaest godina. Tada se povlači u jednu pećinu u sinajskim vrletima, na mestu zvanom Tola, gde živi punih četrdeset godina u veoma strogom podvigu, i to prvo potpuno sam, a potom sa učenikom Mojsijem. Njegovi podvizi i svetost počinju da privlače ljude, monahe, koji dolaze radi saveta, utehe, isceljenja. Izgleda da se posle četrdeset godina provedenih u Toli vratio u manastir da nastavi sa opštežiteljnim podvigom, možda i na traženje braće. Tek, sigurno je da ga bratstvo Sinajskog manastira bira za igumana. Taj izbor se dogodio verovatno početkom 600. godine, jer je s jeseni te godine sačuvano jedno pismo svetog Grigorija Velikog, pape rimskog upućeno svetom Jovanu kao igumanu sinajskom. Koliko je sveti Jovan posle toga proveo na položaju igumana nije moguće utvrditi, ali se zna da ga je za života napustio, ustupivši ga rođenom bratu, Georgiju, i povukao se u svoju isposnicu u Toli, gde je verovatno i umro. Ako je tačno predanje da je umro u osamdeset trećoj godini starosti, onda bi godina njegove smrti mogla biti 608.

  4. Post #13

    #13
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.858
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    88
    Zahvaljeno
    73 Posts
    Online Vreme
    1 Dan/a 14 Sat/a 31 Minuta 43 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Julijanski kalendar za April

    Svestenomucenik Ipatije Gangrijcki

    [Only registered and activated users can see links. ]

    13 april / 31 mart

    OVAJ veliki ugodnik Božji, sveti Ipatije, episkop u gradu Gangri u Paflagoniji, učestvovao je na Prvom Vaseljenskom Saboru u Nikeji, gde je sa ostalim svetim Ocima boreći se za veru predao Arija anatemi. Imao je od Boga veliku silu čudotvorstva: isceljivao je od svake bolesti, i izgonio demone. U jednom selu gorku vodu on pretvori u slatku. Na drugom jednom mestu on molitvom izvede toplu lekovitu vodu. A kad je jednom po mračnoj noći putovao pored jedne reke, zapaljene sveće javljale su se iz vode i osvetljavale mu put, da se ne bi okliznuo i pao u reku. On i strašnog drakona umrtvi. Jer za carovanja Konstancija, sina Konstantina Velikog, na neki nepoznat način uvuče se odnekud u carske palate veliki drakon, i leže pred sama vrata carskih riznica, gde se čuvalo zlato i celokupno bogatstvo carsko. I ne davaše nikome da se približi. Uplašen time, car Konstancije posla izaslanike svetitelju Božjem Ipatiju, moleći ga da dođe u Carigrad, jer svetitelj beše pročuven na sve strane zbog čudesa koja je blagodaću Hristovom činio. Pri dolasku car ga srete i pokloni mu se do zemlje, i ukaza mu svako poštovanje.

    I moljaše ga da svojom molitvom otera ispred carskih riznica drakona, koga nikakva ljudska sila nije mogla oterati. Mnogi su duhovnici pokušavali da ga molitvom odagnaju, ali nisu uspevali, pa su neki i postradali. Svetitelj mu na to reče: Ako naša molitva i ne uspe, care, uspeće tvoja vera u Boga.

    I pavši na zemlju, svetitelj se moljaše dugo. Zatim ustade i reče caru: Naredi da se usred hipodroma, gde se nalazi statua tvoga oca, postavi velika peć i naloži jaka vatra, pa nek me čekaju dok ne dođem tamo. - To odmah bi učinjeno. Sveti čudotvorac Ipatije uze svoj arhijerejski žezal, ode k carskim riznicama i stade žezlom biti drakona. Car i narod su to izdaleka sa strahom i trepetom posmatrali, jer se drakon ne htede pomaći, iako ga je svetitelj dugo udarao. Očekivali su da drakon skoči na svetitelja i ubije ga, kao što je uradio sa nekim sveštenicima. No svetitelj podiže oči k nebu, prizva Gospoda u pomoć, pa žezal metnu u usta drakonu, i reče mu: U ime Gospoda mog Isusa Hrista hajde za mnom! Drakon steže zubima žezal, i iđaše sa svetiteljem kao vezani zarobljenik, jer ga veliki čudotvorac zaista sveza silom Božjom. I tako vodeći drakona, svetitelj obiće ceo ipodrom i trg. A svi sa užasom i divljenjem posmatrahu to. Jer drakon beše veoma strašan, imao je u dužinu šesdeset lakata. I kad se svetitelj približi do silno užarene peći, on reče drakonu: U ime Hrista, koga i ja najmanji propovedam, naređujem ti da uđeš u ovaj oganj! - Strašni drakon se zaleti, ulete u užarenu peć, i tamo izgore.

    I svi prisutni, koji to sa užasom posmatrahu, proslaviše Boga što u dane njihove javi svetu takvo svetilo i takvog čudotvorca kao što je sveti Ipatije. Tada car uznese veliku blagodarnost Bogu i njegovom ugodniku, svetom Ipatiju. I otada počitovaše blaženoga kao oca svog. I naredi car da se izradi Ipatijev lik još za života ovoga svetitelja, i taj lik držaše car u svome dvoru kao oružje protiv svake neprijateljske sile.

    Kada se sveti Ipatije vraćao iz Carigrada u svoj grad, na putu u jednom tesnacu čekala ga je naoružana zaseda zlobnih jeretika Novatijana. I kada on naiđe, oni iznenada naleteše na njega, mnoge mu rane zadadoše, pa ga sa visokog brega u neko blato baciše. A svetitelj, jedva živ, podiže malo ruke uvis, uperi pogled u nebo, i kao nekad sveti prvomučenik Stefan moljaše se za svoje ubice, govoreći: "Gospode! ne primi im ovo u greh!" I dok se on još tako molio, žena jedna iz te iste družine udari ga kamenom u glavu i svetitelj skonča svoj zemaljski život. A sveta duša njegova, odrešivši se od tela, uziđe k Bogu. Ubice pak uzeše telo svetiteljevo, sakriše ga u jednoj obližnjoj plevnji, i otidoše.

    Ali kazna Božja brzo postiže ubice: onu ženu odmah spopade nečisti duh, i ona najednom polude, i uze onaj isti kamen i udaraše njime sama sebe. Zatim i svi ostali poludeše, i silno se paćahu.

    Potom zemljodelac, sopstvenik one plevnje, koji ništa nije znao o zločinačkom ubistvu, dođe da uzme iz plevnje hranu za stoku. I ču glas Anđela koji pevahu, i zaprepašćen čućaše se. A kad uzimaše seno, on obrete mrtvo telo sve izvranavljeno, i još se više uplaši. I raspoznavši da je to telo njegovog episkopa, svetog Ipatija, on hitno obaves^i svoje sažitelje, pa onda otidoše u grad Gangru, te izvestiše o tome. I odmah se graćani gangrski sa velikim plačem uputiše tamo, uzeše česno telo svetog oca i pastira svog, pa ga česno sahraniše na istaknutom mestu.

    A kada su telo svetiteljevo nosili da sahrane, žena ubica iđaše za svetim telom i udaraše sebe onim istim kamenom kojim ubi arhijereja Božjeg, i pred svima ispovedaše greh svoj. Kada sveto telo bi sahranjeno, tada se ova žena isceli od ludila na svetiteljevom grobu. Isto tako na svetiteljevom grobu isceliše se od ludila i svi ostali učesnici u ubistvu svetitelja. Tako svetitelj i po smrti svojoj javljajući nezlobivost svoju, učini dobro neprijateljima svojim. A dogodiše se tamo i mnoga druga čudesa i isceljenja ljudima, koji su s verom dolazili na grob svetiteljev.

  5. Post #14

    #14
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.858
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    88
    Zahvaljeno
    73 Posts
    Online Vreme
    1 Dan/a 14 Sat/a 31 Minuta 43 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Julijanski kalendar za April

    ŽITIJE PREPODOBNE Marija Egipćanka


    [Only registered and activated users can see links. ]

    14 april / 01 april

    Marija Egipćanka (oko 344 – oko 421) je pokajana aleksandrijska bludnica koja je postala hrišćanska svetica.

    Rođena je oko 344. godine negde u Egiptu, a sa dvanaest godina je pobegla od roditelja za Aleksandriju, gde je živela razuzdano i razvratno. Iako neki pisci govore o njoj kao o prostitutki, ona sama govori da je često odbijala novac koji joj je nuđen za seksualne usluge, i da je bila gonjena jedino „neutaživom željom i neukrotivom strašću“. Nakon sedamnaest godina ovakvog života, krenula je brodom u Jerusalim povodom nekog hrišćanskog praznik, ne iz verskih razloga već nadajući se da će u gomili hodočasnika pronaći nove ljubavnike koji će moći da zadovolje njenu požudu. Prevoz do svetog grada je plaćala svojim telom. Prispevši u Jerusalim, nastavila je da se raskalašno ponaša, zavodeći omladinu, i strance i domaće.

    Za vreme praznika Vozdviženija životvornog krsta Gospodnjeg, kada su svi krenuli ka crkvi, htede i ona ući u crkvu, ali je neka nevidljiva sila zadržavaše i ne davaše joj ući. Misleći da nju, kao krhku ženu, istiskuje iz reda guranje mnoštva, odlučila je da umeša u svetinu i da zajedno sa ostalima bude unesena u hram; međutim, opet je samo nju, čim bi se dotakla crkvenoga praga, neka čudna sila gurala nazad. Još nekoliko puta je bezuspešno pokušavala da uđe u hram, pa uvidevši da joj se ne da, ona poče roniti suze, silno se kajući. I ugledavši ikonu (ili kip)presvete Bogorodice u dvorištvu crkve, ona joj se u velikom strahu poče moliti za oprost grehova, obećavajući da će napustiti svet (odnosno postati asketa). Zatim još jednom pokuša ući u crkvu, i ovaj put uđe bez i najmanje smetnje. Pošto celiva časni krst, ona se vrati ikoni Bogorodice da joj zahvali, no u tom ču glas: „ako pređeš Jordan, naćićeš pravi mir!“ Ona odmah krenu za manastir svetog Jovana na obali reke Jordan, gde se pričesti. Sledećeg jutra, pređe reku i povuče se u arabijsku pustinju da tamo provede ostatak života. Sa sobom ponese samo tri vekne hleba, a nakon što ih je pojela, hranila se samo onim što je mogla naći u pustinji, uglavnom divljim rastinjem. Tako je proživela u pustinji 47 godina, u molitvi i borbi sa iskušenjima i strasnim pomislima.

    Otprilike godinu dana pred smrt, ispričala je svoj život monahu Zosimu Palestinskom (moguće iz manastira svetog Jovana, u kom se pričestila) koji se beše povukao u pustinju radi posta. Kada ju je neočekivano sreo u pustinji, ona beše potpuno naga, suha i skoro neprepoznatljiva kao ljudsko biće. Isprva, ona se uplaši, a zatim ga oslovi po imenu i zatraži mu ogrtač da se pokrije da bi mu ispričala svoj život. Kasnije, dok se molila, Zosim je vide da levitira iznad površine zemlje. Pre no što su se rastali, ona ga zamoli da joj iduće godine za veliki četvrtak donese pričešće na obalu Jordana. Kada Zosima iduće godine dođe s pričešćem, vide je gde prelazi reku hodajući po vodi kao po suhu. Nakon što ju pričesti, ona ga zamoli da sledećeg uskrsa dođe na isto mesto gde su se prvo sreli. Zosima je sledeće godine putovao 20 dana od svog manastira do tog mesta, na kome je pronađe mrtvu, i više glave na pesku napisano: „Pogrebi, ava Zosime, na ovom mestu telo smerne Marije, predaj prah prahu, prestavila sam se 1. aprila u samu noć spasonosnog Hristovog stradanja po pričešću božestvenih tajni“. Iz ovoga napisa Zosima dozna da je ona prošle godine one iste noći nakon prićešća umrla na udaljenom mestu, do koga je on morao putovati 20 dana i da je njeno telo nije istrulilo. Zosima sahrani njeno telo uz pomoć lava, koji se tu zateče. Kada se vrati u manastir ispriča bratiji povest njenoga života i čudesa koja je lično video. Žitije Marije Egipćanke je prenošeno usmenom predajom, sve dok ga nije zapisao patrijarh Sofronije Jerusalimski (634-644).

  6. Post #15

    #15
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.858
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    88
    Zahvaljeno
    73 Posts
    Online Vreme
    1 Dan/a 14 Sat/a 31 Minuta 43 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Julijanski kalendar za April

    PREPODOBNi TIT ČUDOTVORAC

    [Only registered and activated users can see links. ]

    15 april / 2 april

    Sveti i blaženi otac naš Tit od mladih godina zavole Hrista Gospoda i omrze svet sujetni. Toga radi ostavi svet, ode u manastir i primi anđelski obraz. Ne žaleći sebe, on Boga radi prohođaše tesni i pretužni put monaškog života. I toliko se predade smernosti i po-slušnosti, da ovim vrlinama prevaziđe ne samo brati-ju nego i sve ljude. Zatim po stade iguman i pastir slovesnih ovaca Hristovih. I imađaše prema svima toliku ljubav i krotost i samilost, da mu niko u ono vreme nije bio sličan u tome. Sačuvavši od mladosti čistotu duše i tela, on izgledaše kao anđeo Gospodnji. Zbog toga dobi od Boga dar čudotvorstva. U vreme ikonoborske jeresi pokaza se kao živi i nepokolebljivi stub Crkve Hristove. A kada se preseli ka Gospodu, ostavi mnogobrojne učenike i sapodvižnike svoje, taj živi obraz svoje vr-line i podvižničkog života. Upokojio se mirno u devetom veku.

  7. Post #16

    #16
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.858
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    88
    Zahvaljeno
    73 Posts
    Online Vreme
    1 Dan/a 14 Sat/a 31 Minuta 43 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Julijanski kalendar za April

    PREPODOBNi NIKITA ISPOVEDNIK iguman manastira Midikijskog

    [Only registered and activated users can see links. ]

    16 april / 3 april

    Prepodobni Nikita je rođen u Vitiniji, u gradu Kesariji, od blagočestivih roditelja. Otac mu se zvao Filaret. A majka njegova prestavi se ka Gospodu u osmi dan posle njegovog rođenja. Lišivši se svoje supruge, Filaret se zamonaši, te Nikita ostade kod svoje babe, očeve majke. Pošto odraste i završi sve nauke, Nikita predade sebe na službu Bogu. On najpre bi crkvenjak, i provođaše vreme u čitanju božanskih knjiga. Zatim ode kod jednog vrlinskog muža, Stefana otšelnika. Pošto ga ovaj dovoljno uputi u duhovne stvari, odasla ga u manastir Midikijski, koji podiže prepodobni Nikifor, tadašnji iguman. Iguman Nikifor s ljubavlju primi Nikitu provideći u njemu blagodat Božju, i postriže ga za monaha. U manastiru se blaženi Nikita toliko odade podvižničkim podvizima, smirenju, poslušanju i svima dobrim delima, da ubrzo prevaziđe sve tamošnje inoke. I u sedmoj godini njegovog boravka u manastiru usavetova ga iguman da primi jeromonaški čin, i patrijarh Tarasije ga rukopoloži za jeromonaha.

    Čim postade jeromonah, prepodobni Nikifor, iznemogao od starosti, predade mu sa starešinstvom vođenje svih manastirskih poslova, iako Nikita to nije hteo. I blaženi Nikita upravljaše dobro manastirom umesto oca svog Nikifora, budno rukovodeći slovesno stado i umnožavajući ga primerom svog vrlinskog života. Jer mnogi, čuvši za njegov bogougodni život, odricahu se sveta i dolažahu u manastir da ih on vodi putem spasenja. I za nekoliko godina bratstvo se blagodaću Hristovom umnoži na sto članova. Među njima beše i blaženi Atanasije, muž uistini čestan i divan; njegovu vrlinu nemoguće je ukratko ispričati, i njegovu veliku ljubav k Bogu izraziti, koju on pokaza u početku odrečenja od sveta, tako da su se i sami Anđeli imali čemu diviti. Jer kada on radi Boga prezre svet i slasti sveta i tajno pobeže iz roditeljskog doma u manastir da se posveti monaškim podvizima, otac njegov razjaren dojuri u taj manastir, i našavši sina, koga je mnogo voleo, zbaci s njega poslušničku rizu manastirsku, obuče ga u svetlu skupocenu odeću i silom odvede doma. A on, dečak, govoraše ocu. Oče, misliš li da me ovom skupocenom odećom odvratiš od moje namere? Sav mi je svet mrzak. Jer kakva je korist čoveku ako sav svet dobije a duši svojoj naudi? (Mt. 16, 26). Otac ga onda zatvori u jednu naročitu odaju; i truđaše se na sve moguće načine da ga skloni na ljubav k svetu. Ali on, ljubavlju k Bogu savladavši ljubav k roditelju i k sujetnom svetu, skinu sa sebe svetovnu odeću u koju ga otac odenuo beše, i svu je iskida na paramparče. A kad to vide otac, on ga odenu u još skupocenije haljine, jer beše bogat i znamenit i čuven. A on i sa ovom odećom učini što i sa prethodnom. To silno razjari oca, i on ga onako naga izbi bez milosti, tako da mu se telo pokri ranama koje počeše da gnoje, zbog čega je otac morao zvati lekare, koji neke rane izlečiše a neke operisaše. A dečak govoraše: Makar me otac moj na komade iskidao, ipak me neće rastaviti od ljubavi Božje, niti me odvratiti od moje namere. - Time bi otac tronut i, prolivši mnogo suza, reče Atanasiju: Čedo moje, idi putem dobrim koji se izabrao!- Neka ti Hristos bude pomoćnik, i neka te izbavlja od svake zamke vražije! I on ode u manastir u kome ranije beše, zamonaši se, i toliko se smiri, da se u njemu ništa svetovno ne mogaše videti: ni reč, ni navika, niti sticanje ma kakvih stvari. Narav mu beše krotka i smerna, govor tih i ljubak, odeća sva poderana; prema sebi beše bezmerno surov, iako je odrastao u udobnostima svetskim kao sin bogatih roditelja.

  8. Post #17

    #17
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.858
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    88
    Zahvaljeno
    73 Posts
    Online Vreme
    1 Dan/a 14 Sat/a 31 Minuta 43 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Julijanski kalendar za April

    PREPODOBNI JOSIF HIMNOGRAF


    [Only registered and activated users can see links. ]

    17 april / 4 april

    Sveti Josif je rođen u Siciliji, od roditelja blagočestivih i vrlinskih, Plotina i Agatije. Zbog bogougodnog života njihovog Bog im dade porod potreban celoj svetoj Crkvi, koji kad odraste postade izvrstan pesmopisac i ukrasi Crkvu sastavivši kanone. Kao dete Josif bi dobro otškolovan i vaspitan u vrlini. I njegovo detinjsko ponašanje pokazivaše znake da će se on razviti u čoveka savršenog vrlinama, jer beše krotak, tih, smiren, izbegavao je dečje igre, a voleo pošćenje i uzdržanje. Nije tražio slatkiše već se hranio samo hlebom i vodom, i to je uzimao uveče. Usto veliki uspeh pokazivao je u izučavanju Svetoga Pisma.

    Dok je dečak Josif tako rastao telom i duhom, dogodi se najezda varvara na Siciliju i njegovi roditelji moradoše napustiti svoju domovinu i bežati u druge zemlje. Tako oni dođoše s Josifom najpre u Peloponez. Posle nekog vremena Josif ostavi roditelje radi Hrista i otputova u Solun. Tamo stupi u manastir i zamonaši se. Kao monah on se dobro upražnjavaše u isposničkim trudovima, prohodeći svaki vid podvižničkog monaškog života, i revnosno praktikujući svaku vrlinu. I postade savršen čovek i iskusan inok. Postelja mu beše zemlja pokrivena kožom, odeća poderana, pošćenje veliko, hrana - malo hleba i vode sa merom, stajanje svenoćno, metanisanje posvednevno, molitva svagda u ustima a posao u rukama, čitanje Svetog Pisma usrdno. I ispuni se mudrosti i znanja duhovnog. I beše među bratijom kao anđeo Božji, blistajući čistotom i svetošću svoga života. Dobra dela njegova i mnoge podvige nemoguće je podrobno ispričati .

    Pošto je tako služio Bogu usrdnije od drugih, bi primoran od igumana i bratije da primi sveštenički čin. I bi rukopoložen za jeromonaha od episkopa solunskog. Kao jeromonah on se predavaše sve većim podvizima i trudovima, služeći često svetu liturgiju i sa suzama se moleći za sebe i za ceo svet. Uto prepodobni Grigorije Dekapolit poseti taj manastir i zavole dušom i srcem prepodobnog Josifa zbog svetosti njegova života, i postade mu prijatelj i sažitelj. Posle nekog vremena prepodobni Grigorije, polazeći za Carigrad radi okrepljenja pravoslavnih u borbi protiv jeretika, zamoli igumana i bratiju da mu kao pomoćnika dadu Josifa , jer nije želeo da se rastaje od njega. Ali ni bratija sa igumanom nisu želeli da se liše takvog sažitelja, istinskog sluge Božjeg. No pošto nisu mogli da odole molbama velikoga starca, i imajući u vidu potrebu Crkve potresane jeretičkom olujom, oni pustiše blaženog Josifa da sa svetim Grigorijem Dekapolitom otputuje u Carigrad.

    Doputovavši u Carigrad, oni boravljahu u crkvi svetih mučenika Sergije i Vakha. I surovim življenjem oni iznuravahu sebe, ugledajući se jedan na drugoga. To naročito činjaše blaženi Josif podražavajući starijeg podvižnika velikog oca Grigorija. Imajući njega kao svoj uzor, on je svakim danom sve više i više usavršavao vrline u srcu svom- A trudili su se obojica, revnosno poučavajući blagočestive hrišćane da se čuvaju otrova jeretičkog, da se ne smućuju niti sumnjaju u dogmate pravoslavne vere, već da budu čvrsti u ispovedanju istine.

  9. Post #18

    #18
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.858
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    88
    Zahvaljeno
    73 Posts
    Online Vreme
    1 Dan/a 14 Sat/a 31 Minuta 43 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Julijanski kalendar za April

    STRADANjE SVETIH MUČENIKA AGATOPODA ĐAKONA i TEODULA ČTECA


    [Only registered and activated users can see links. ]

    18 april / 5 april


    Prvi bese djakon a drugi ctec crkve u Solunu; prvi ukrasen starackom sedinom a drugi mladickom celomudrenoscu.
    U vreme Dioklicijanove hajke na hriscane ova dvojica budu pozvati na sud. S radoscu oni se odazvase, i drzeci jedan drugog za ruku idjahu
    vicuci: "Mi smo hriscani"! Svi saveti sudije, da se odreknu Hrista i poklone idolima, ostase uzaludni.
    Posle duzeg tamnovanja i gladovanja bise osudjeni na smrt, i to potopljenjem u more. Tada im vezase ruke
    naopako i obesise im po jedan tezak kamen o vrat i povedose da ih potope. Kada prvo htedose gurnuti
    Agatopoda u dubinu, on uzviknu: "Evo drugim krstenjem peremo se od svih greha nasih i odlazimo cisti Hristu
    Isusu"! - Njihova potopljena tela more uskoro izbaci na obalu, i hriscani ih cesno sahrane. Sveti Teodul se
    javi svojim poznanicima, kao angel svetao, u belom odelu, i naredi im, da sve njegovo zaostalo imanje
    razdele siromasima. Ovi divni Hristovi vojnici cesno postradase u vreme cara Dioklecijana i solunskog kneza Faustina 303. godine.

  10. Post #19

    #19
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.858
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    88
    Zahvaljeno
    73 Posts
    Online Vreme
    1 Dan/a 14 Sat/a 31 Minuta 43 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Julijanski kalendar za April

    Sveti Evtihije, patrijarh carigradski

    [Only registered and activated users can see links. ]

    19 april / 6 april

    Rodjen u Frigiji od roditelja blagocestivih. Otac mu je bio oficir. Jednom se zabavljase decko Evtihije sa vrsnjacima svojim, a zabava im bese u tome sto svak
    pisase ime svoje na steni i pored imena onaj cin, koji ce, po slutnji, u zivotu i dobiti. Kada dodje red na Evtihija, on napisa: Evtihije patrijarh! U tridesetoj
    godini posta igumanom jednog manastira amasijskog. A kada mu bese cetrdeseta, godina posla ga Amasijski mitropolit mesto sebe ne Peti vaseljenski sabor. Na
    saboru on blistase kao sjajna zvezda medju ocima crkve, kako svojom ucenoscu, tako i blagocescem. Kada
    nasta prepirka, da li mogu jeretici posle svoje smrti biti predani anatemi, on zastupase misljenje da mogu
    pozivajuci se na Knjigu Carstva, 13, 1-8 i na IV knj. Carstva 23, 16. I omile veoma caru Justinijanu i patrijarhu Mini. Car ga mnogo pitase za savet, a Mina
    (u to vreme veoma bogat) naznaci ga za svoga naslednika i umoli cara, da to privede u delo. Tako i bi.
    Dvanaest godina upravljase sveti Evtihije crkvommirno. No tada djavo dize buru protiv njega. Ta bura dodje do samoga cara Justinijana. Prelesti se car,
    naime, i pade u monofizitsku jeres aftartodoketa, koja lazno ucase, da je Gospod Isus i pre vaskrsenja imao
    telo bozansko i netrulezno, bez osecanja gladi i zedji i bola. Evtihije odlucno ustane protiv te jeresi, zbog
    cega ga car odagna u progonstvo, u njegov prvobitni manastir. Tu prozive Evtihije dvanaest godina i osam meseci, i pokaza se velikim cudotvorcem, isceljujuci
    ljude od raznih bolesti molitvama i pomazivanjem jelejem. Justinijan se pokaja i umre, a njega nasledi
    Justin, koji povrati Evtihija opet na presto patrijaraski, na kome ovaj svetitelj osta do smrti mirno upravljajuci crkvom Bozjom. U svojoj
    sedamdesetoj godini preseli se u carstvo Hrista Gospoda, kome je verno i hrabro sluzio celoga svoga zivota, 582. godine.

  11. Post #20

    #20
    Senior Član Katarina74 avatar Germany
    Datum registracije
    07.05.2020
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    nemacka-srbija
    Poruke
    1.858
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    88
    Zahvaljeno
    73 Posts
    Online Vreme
    1 Dan/a 14 Sat/a 31 Minuta 43 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Julijanski kalendar za April

    Sveti Georgije Mitilenski ispovednik

    [Only registered and activated users can see links. ]

    20 april / 7 april

    Zbog velike dobrodetelji, koju zadobi dugim podvigom, bi ovaj Georgije izabran i postavljen za mitropolita mitilenskog. I upravljase svetitelj stadom slovesnim
    revnosno i mudro do starosti svoje. No kada nasta gonjenje pod Lavom Jermeninom, koji popirase ikone svete, bi i ovaj sveti starac pozvan od cara u
    Carigrad na sabor episkopa, koji trebase, po zelji carevoj, da unisti ikonopostovanje. No Georgije ne samo ne ucini po zelji zlobnoga cara, nego, sa jos
    nekim hrabrim episkopima, ustade u zastitu svetih ikona. Za to bi porugan i od cara prognan u predele Hersona, gde u telesnoj bedi i svakoj nevolji provede
    ostatak zemnog zivota svoga. Skonca i preseli se u besmrtni zivot oko 816. godine. Bi cudotvorac i za
    zivota i po smrti zbog velike pravednosti svoje iljubavi prema Gospodu Isusu.

Strana 2 od 3 PrvaPrva 123 PoslednjaPoslednja

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Slične teme

  1. Julijanski kalendar za Mart
    Od Katarina74 u forumu Religija
    Odgovora: 30
    Poslednja poruka: 21.05.2020, 09:01
  2. Julijanski kalendar za Februar
    Od Katarina74 u forumu Religija
    Odgovora: 28
    Poslednja poruka: 17.05.2020, 08:31
  3. Julijanski kalendar za Januar
    Od Katarina74 u forumu Religija
    Odgovora: 30
    Poslednja poruka: 09.05.2020, 09:18
  4. TeaTime - March/April 2020
    Od maja11 u forumu Strani Magazini
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 21.01.2020, 16:53

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta