Raznovrsno Forum - Pokreće vBulletin
Jeftina izrada sajtova
SrbHost.com

Oglasite se ovde

Dobrodošli, ovo je Vaša prva poseta?
Registrujte se danas da biste dobili pristup svim našim funkcijama koje uključuju kreiranje tema, odgovaranje na postove, privatne poruke i još mnogo toga!

Šta čekaš?
Registrovani ste?
Prijavite se na svoj nalog odmah
Status:
Sada Pušteno:
Slušalaca:

Rezultati 1 do 2 od 2

Tema: Bogovinska pećina

  1. Post #1

    #1
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Post Bogovinska pećina

    Bogovinska pećina


    Bogovinska pećina se nalazi u istočnoj Srbiji i jedna je od najdužih pećina u tom delu zemlje.
    Ukupna dužina pećinskih kanala iznosi 5020 m. Dužina uređenog dela pećine iznosi 550 m,
    a površina 2201 m2.

    Položaj

    Bogovinska pećina nalazi se u jugoistočnom podnožju Kučajskih planina. Udaljena je oko 2 km
    od rudnika uglja „Bogovina“, makadamskim putem, koji će biti rekonstruisan i asfaltiran,
    u toku uređenja pećine. Od Boljevca je udaljena oko 14 km, a od magistralnog puta
    Paraćin-Zaječar 6 km. Ulaz u pećinu nalazi se na teritoriji JP „Srbija šume“. Infocentar,
    sa vodičkom službom i ugostiteljskim uslugama, smešten je u lovačkoj kući, na oko 200 m
    od ulaza. Do ulaza u pećinu izgrađena je pešačka staza. Pre dvadesetak godina, Bogovinska
    pećina bila je najduža pećina u Srbiji - 5020 m i među najdužim pećinama u bivšoj
    Jugoslaviji. Istovremeno, to je bila jedina velika pećina u Srbiji, koja nije bila uređena
    za turističke posete.

    Vikipedija

  2.    OGLASI


  3. Post #2

    #2
    Senior Član Mileva avatar Germany
    Datum registracije
    11.10.2019
    Pol
    Zensko
    Lokacija
    u selu
    Poruke
    485
    Hvala Thanks Given 
    1
    Hvala Thanks Received 
    1
    Zahvaljeno
    1 Post
    Online Vreme
    2 Days 5 Sat/a 30 Minuta 57 Sekunde
    Moć reputacije
    5

    Podrazumevano Odg: Bogovinska pećina

    Dosadašnja istraživanja

    Bogovinska pećina bila je objekat istraživanja brojnih speleoloških ekipa zbog dužine i kvaliteta
    pećinskog nakita. Detaljno je istražena i objašnjena njena morfogeneza, ali nije raspolagala
    idejnim projektom za korišćenje u turizmu, ni delimično, ni u celini. Glavni istraživači koji
    su objavili svoje naučne rezultate su: S. M. Milojević (1938), Dragutin Petrović (1957, 1977),
    D. Petrović, Dušan Gavrilović, Milutin Lješević (1978), D. Gavrilović (1960). U toku
    višegodišnjeg istraživanja, navedeni autori, detaljno su obradili speleomorfologiju pećine i
    objasnili njenu genezu - način postanka i evoluciju i učinili mnogo za njenu afirmaciju u
    stručnim krugovima i javnosti. Sem toga, na svetlost dana doneli su fotografije fascinantnog
    pećinskog nakita, koji nema ni jedna druga velika pećina. Od tada je prošlo skoro 30 godina,
    kada je R. Lazarević (2007) istražio ulazni potez pećine u dužini od 821 m i uradio projekat
    po kojem je pećina uređena za turističke posete. Istraživao je po pozivu Svetolika Vučića
    (direktor Turističke organizacije iz Boljevca) i dr Nebojše Marjnovića (predsednik opštine
    Boljevac). Bilo je i drugih istraživača (ASAK, 1984, 1985), ali njihovi rezultati nisu bili
    dostupni. Nova istraživanja, u dužini od oko 1 km i izrada idejnog projekta, sa elementima
    izvođačkog projekta, dogovorena su na sastanku u Beogradu, 2. februara 2007. godine, kome su
    prisustvovali N. Marjanović, Svetolik Vučić i R. Lazarević. U vezi sa istraživanjem Bogovinske
    pećine, posebno iznenađuje činjenica da Jovan Cvijić nije znao za ovu tada najdužu pećinu.
    Na teritoriji opštine Boljevac, istraživao je više pećina u slivu Radovanske reke, zatim
    Ledenicu na Rtnju, Devojačku pećinu kod Podgorca i više puta je bio u blizini Bogovinske
    pećine. Razlog je što ga meštani nisu obavestili. Čuvali su je za svoje potrebe: sklonište,
    zbegovi. U to vreme bio je poznat samo ulaz u pećinu (oko 1000 m), a dalje se moglo samo
    kroz vodeni sifon. Ali u toku sušnih godina, kada voda otekne ili presahne, moglo se ući u
    glavni kanal.

    S. M. Milojević (1938) ukazao je na značaj brahiklaza(kratke pukotine koje seku samo jedan
    krečnjački sloj), na pojavu meandara u Glavnom kanalu Bogovinske pećine. D. Petrović (1957)
    istražio je Bogovinsku pećinu u dužini od 3118 m i istakao glavne etape njene morfološke
    evolucije. Po njemu sadašnji vigled (otvor na tavanici) bio je uzlazni izvor Bogovinske reke,
    koja je proticala kroz pećinu. U kasnijim istraživanjima otkrio je još neke delove Bogovinske
    pećine i na taj način povećao dužinu pećine na 3157 m (1961). D. Gavrilović (1960) istražio
    je podzemnu hidrografsku vezu, između ponora podzemne Bogovinske reke i izvora, koji se
    javljaju u galerijama rudnika uglja „Bogovina“. D. Petrović, D. Gavrilović i M. Lješević,
    u toku 1975-1976. godine. otkrili su nove pećinske kanale, u dužini od 1503 m, tako da
    ukupna dužina Bogovinske pećine iznosi 5020 m. R. Lazarević, Boško Paunović i Sveta Ilić,
    istražili su predviđeni deo pećine, od 7- 11. februara 2007. godine. Pored njih, u istraživanju
    su učestvovali i rudari. Posebnu pomoć pružio je rudnik uglja.

    Vikipedija

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Oznake za ovu temu

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta